Originalnu scenografiju Josipa Generalića obnovili su Richard Simonelli i Tomislav Ruszkowski, a kostimografkinja je Ljubica Wagner.
Večerašnjom izvedbom dirigirao je Krešimir Batinić, a u glavnim ulogama nastupile su Ana Zebić i Đani Stipaničev.
Uz veliki kazališni ansambl, zbor i orkestar nastupili su i članovi folklornog ansambla SKUD-a "Ivana Gorana Kovačića" pod vodstvom Dubravka Radića. Koreografkinja Djevojačkog i Završnog kola Jasenka Blažeković, a Ciganskog plesa Dinko Bogdanić.
Od praizvedbe 1955. "Đerdan" se na daske "Komedije" postavlja šesti put. "Malog Eru", kako su "Đerdan" nazvali odmah nakon te praizvedbe (u režiji Tita Strozzija) zbog očite sličnosti s tim hrvatskim opernim evergreenom, Gotovac je skladao nakon pastirske igre "Dubravke" i opera "Morane", "Ere s onoga svijeta", "Kamenika" i "Mile Gojsalića".
Libreto, po motivima istoimene novele Dinka Šimunovića, Gotovac je upleo u svoj prepoznatljiv glazbeni stil, protkavši ga narodnim napjevima, ljubavnim i pastirskim pjesmama, napitnicama, rugalicama, narodnim običajima, plesovima i kolima, razradivši ih u fine glazbene minijature i komad pun plemenite naivnosti, ističe se u programskoj knjižici.
Sama priča o "Đerdanu" u "Komediji" sve je vrijeme ostala zanimljiva. U tri navrata postavljao ga je Tito Strozzi (1955., 1958. i 1966.), a onda Richard Simonelli koji ga postavlja treći put, nakon 1984. i 1992.
Dirigiranje "Đerdanom" bio je izazov i velikim majstorima. U praizvedbi je dirigirao Milan Asić, nakon njega Boris Papandopulo, Maks Mottl te skladateljev sin Pero Gotovac i Veseljko Barešić.
"Đerdan" je uvijek bio omiljen i među publikom. Do 1995. izveden je 193 puta, gostovao je u Beogradu, Ljubljani i Muenchenu, a u siječnju će biti jubilarna 200. izvedba.
Zagrebačko gradsko kazalište "Komedija" osnovano je 1. studenoga 1950. Od prve predstave 29. studenoga te godine do danas ih je prikazano oko 13.000, s više od 300 naslova. Među uspješnice ubrajaju se i mjuzikli "Jalta, Jalta" i "Guslač na krovu", operete "Zemlja smiješka", "Kneginja čardaša", "Šišmiš" (Strauss); komedije "Probudi se, Kato", "Klupko" te rock-opere "Gubec beg" i "Grička vještica".