Govoreći o književnom djelu Irene Vrkljan predsjednik HDP-a Velimir Visković je ocijenio kako je Vrkljan kultna figura ženskog pisma koja u hrvatsku književnost unosi feminilno obojeni svijet.
"Nakon nekoliko zbirki pjesama objavila je 1984. prozu 'Sila, škare' koja je svojevrsna prijelomnica u njezinu stvaralaštvu", rekao je, dodavši kako je ispovjedne elemente stavila u prvi plan hrvatske književnosti, inače nesklone takvoj formi pisanja.
Ocijenio je kako se u njezinoj prozi isprepliću biografski i autobiografski elementi te istaknuo kako je riječ o svojevrsnoj poetskoj autobiografiji. "Eliptične rečenice sinkopirana oblika daju specifičan stil", rekao je dodavši kako piše o građanskoj zagrebačkoj obitelji u kojoj se naziru tektonske napukline.
Visković smatra kako je Vrkljan rodonačlenica feministički osviještene hrvatske književnosti. "Svojim djelom je utjecala na Slavenku Drakulić i Radu Iveković", ustvrdio je, dodavši kako su joj djela postala predložak za kasnije modele feminističkog govora.
Književna kritičarka Andrea Zlatar istaknula je kako se pripovijedanje Irene Vrkljan tremelji na autobiografskim i biografskim podatcima te ocijenila kako kako njezin opus oblikuje strategiju čitanja koja se očekuje od publike.
"Potisnutom epistolarnom strategojom pripovijedanja stvara čiteljevu poetiku", rekla je, podsjetivši kako su joj žene nosivi likovi radnje.
Na današnjem skupu o Ireni Vrkljan, uz ine, govorit će akademik Tonko Maroević, Julijana Matanović, Branko Bošnjak, Helena Sablić-Tomić i Nadežda Čačinović.
Irena Vrkljan (Beograd, 1930) pjesnikinja, prozaistica, esejistica i prevoditeljica. Knjige su joj prevedene na više stranih jezika. O potrazi za vlastitim identitetom i prepoznavanju sebe u tuđim biografijama piše u romanima "Marina ili o biografiji", "Berlinski rukopis", "Dora, ove jeseni", koji s romanom "Svila, škare" čine autobiografsku tetralogiju.