Knjiga sadrži pet ciklusa s po desetak lirsko-proznih minijatura, "Razgovor s Bogom", "Igra udvoje", "Dvopjev", "Ranjavaš me i zacjeljuješ" i "Rastvaranje pjesme".
Rabar u toj opuštajućoj knjizi nastavlja tradiciju filozofske i religijske lirske poezije koja je prisutna kod Ivana Goluba i Nikole Šopa, rekla je Lada Žigo, voditeljica tribine Društva hrvatskih književnika.
Književni kritičar Božidar Petrač je ustvrdio kako se Rabarov cjelokupni opus može promatrati kroz specifičnu duhovnost na tragu Nikole Šopa, a u knjizi "Razgovor s Bogom" može se isčitati hommage tom književniku i njegovoj zbirci "Isus i moja sjena". Knjiga "Razgovor s Bogom" smiruje i određuje duhovni svijet autora koji je jedan od rijetkih književnika koji Kristovu muku izražava na način kako to u glavnini izražava lirika velikog petka, dodao je.
Rabar je "izvan generacija i škola", kako je za njega govorio Zvonimir Mrkonjić, i već je prvom zbirkom "Igračke" iz 1984. u književnost ušao bez rodoslovlja, rekao je Petrač. Izostanak pripadnosti dao mu je svojevrsnu anonimnost i neuvrštavanje u pojedine preglede hrvatskog književnog stvaralaštva, primjerice u Leksikon hrvatskih pisaca, dodao je.
Josip Sanko Rabar (1946.) pjesnik je, prozaist, esejist, filozof, kritičar, scenarist i publicist. Diplomirao je 1976. filozofiju i sociologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, te radio na Hrvatskom radiju i kao slobodni pisac. Sklonost filozofičnoj meditaciji pokazao je i u poemama "Drvodjelja & Riba" iz 1995.
Uz pjesme, pripovijesti i aforizme, objavio je velik broj eseja i kritika u "Glasu koncila", "Kani", "Maruliću", "MI", "Obnovljenu životu", "Republici", "Forumu", "Kolu" te na Trećem programu Hrvatskoga radija i Hrvatskom katoličkom radiju.
Objavio je desetak knjiga, a pjesme, poezija u prozi i eseji su mu objavljeni u više od petnaest antologija. Rabar je član Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Hrvatskog društva katoličkih novinara, Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatske paneuropske unije.
U "Maloj knjižnici" DHK-a dosad je objavljeno stotinjak knjiga, među ostalim, Zvonimira Baloga, Vesne Parun, Nade Iveljić, Gorana Rema, Luke Paljetka, Seada Begovića, Ante Stamaća, Milka Valenta.