Knjiga "Književni ogledi" na gotovo 600 stranica donosi 124 napisa o različitim piscima. Po riječima urednice Hrvojke Mihanović Salopek obilježje knjige je to što kritike nisu pisane na strogo teoretski način već impresionistički. Pohvalila je autoričinu stručnost, poznavanje hrvatske i europske književnosti, posebice što je u oglede uključila hrvatsku iseljeničku književnost, zapostavljeni dio književnosti.
Upozorila je kako Nevenka Nekić u knjizi ukazuje na veliki problem ignoriranja pisaca koji ne pripadaju etabliranim krugovima i nisu razvikana imena. Stoga je uputila kritiku medijima i "ostacima ostataka književne kritike" koja preporuča i čita svoje kolege. "Nagrade dobivaju ista lica, a čitalačka publika ne može doći do drugih, samozatajnih književnika", rekla je.
Marija Peakić Mikuljan napomenula je kako je kritička panorama Nevenke Nekić obuhvatila poznata i manje spisateljska poznata imena. Tako su se u knjizi ogleda, uz klasike hrvatske književnosti Augusta Cesarca, Ivanu Brlić Mažuranić i Vladimira Vidrića, našli Ivan Aralica, Dragutin Tadijanović, Ante Stamać te manje poznati pisci među kojima su Mirko Ćurić, Malkcia Dugeč, Anka Topić, Siniša Vuković i t.d. Knjigu drži važnom jer aktualizira pisce koji su prešućivani, ignorirani i marginalizirani. Posebice je osudila i sramotnom ocijenila odluku Vijeća za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture koja je odbilo sufinancirati "Književne oglede".
Nevenka Nekić (Zagreb, 1942.) na književnoj je sceni nazočna 40 godina. Napisala je tridesetak romana, zbirka pjesama, pripovjedaka, putopisa, eseja, polemika te stručnih monografija iz povijesti umetnosti. Bavila se književnom i likovnom kritikom, ali i slikarstvom te je imala tridesetak skupnih i samostalnih izložaba. Osim dugogodišnjega profesorskog rada, autorica je pedesetak scenarija za dokumentarne filmove iz povijesti, umjetnosti i podmorja.
Knjigu je objavila ITG d.o.o. za izdavačku, nakladničku i tiskarsku djelatnost.