Spomen-obilježje su podignuli djelatnici slunjske policije i HVIDRA-e i rakovička općina, a otkrili su ga ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić, u nazočnosti izaslanika predsjednika Republike general pukovnika Marijana Marekovića i glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića.
General pukovnik Mareković je rekao kako to mjesto treba biti mjesto sjećanja na istinu o cijeni hrvatske slobode i veličini hrvatske pobjede. Kazao je da su Hodak i ostali branitelji, koji su gradili temelje hrvatske slobode u onim prijelomnim hrvatskim vremenima, "dio ponosne knjige slobode i naša bol i naš ponos".
Ministar Ivić podsjetio je okupljene Hodakove suborce i ostale branitelje da je upravo tog 8. listopada u Hrvatskom saboru proglašena hrvatska nezavisnost, ali da bi i ta odluka i svi ostali dokumenti bili mrtvo slovo na papiru da nije bilo ljudi poput Nikole Hodaka koji su se na poziv prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana s oružjem u ruci izborili za hrvatsku slobodu.
Zahvalivši majci Olgi što je rodila i domoljubno odgojila svoga Nikolu, poželio je da spomen-obilježje na mjestu njegova stradanja bude živa uspomena na sve hrvatske junake.
Ministar Karamarko kazao je da su takvi spomenici trajan zalog i opomena da za ideale treba živjeti i trpjeti.
Sjećajući se 16. studenog prije 19 godina, kazao je da su i Slunjani i Vukovarci morali, "zbog srbočetnika, sijača zla i boraca spaljene zemlje", napustiti svoje domove i otići u progonstvo.
Ratni zapovjednik slunjskih policajaca Ivica Panić, načelnik karlovačke Policijske uprave Josip Ćelić te Hodakov suborac Franjo Franjković u svojim su govorima podsjetili na jesen 1991. kad je slunjski kraj bio 107 dana potpuno opkoljen, kad su mnogi poginuli, pa i Nikola Hodak koji je poginuo u napadu na tenk okupatorske JNA.
Slunjani i stanovnici okolnih mjesta vratili su se u svoje domove četiri godine poslije, nakon hrvatske osloboditeljske vojno-redarstvene akcije "Oluje".