Spomenik, koji je prvi takve vrste, bez ikakvih je ideoloških obilježja.
"Na popisu na ovom zajedničkom spomen-obilježju je ukupno 409 imena Dugopoljaca među kojima su i trojica stradala branitelja iz Domovinskog rata", izjavio je načelnik općine Dugopolje Zlatko Ževrnja. Dodao je kako je broj stradalih Dugopoljaca u Drugom svjetskom ratu i poraću, čija su imena na zajedničkom spomen-obilježju, činilo 16 posto pučanstva te općine.
"Rukovodili smo se idejom čovjekoljublja i kršćanskim motivima pomirbe i zajedništva da se sve naše žrtve nađu na jednom mjestu kod spomen-križa jer su svi oni Hrvati-katolici i kršteni su u našoj župi u Dugoplju te je posve normalno i prirodno da se nađu na istom mjestu uz središnji križ", kazao je.
Ževrnja je podsjetio kako je ovo zajedničko spomen-obilježje na groblju u Dugopolju utemeljeno ranijom odlukom Općinskog vijeća te da su takvu zamisao osim dugopljskog HDZ-a, čiji je i on član, podržali još i mjesni HSS i HSLS te udruge proistekle iz Domovinskog rata.
Dugopoljski SDP protivio se ovog ljeta nakanama da se umjesto ranijeg partizanskog spomen-obilježja, koje je bilo u središtu Dugopolja, uspostavi na mjesnom groblju zajedničko obilježje svim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća.
S druge strane općinski dužnosnici - zagovornici premještanja ranijeg partizanskog spomenika i stvaranja zajedničkog spomen-obilježja na mjesnom groblju,isticali su kako je to sukladno s urbanističkim planom te da je prostor na kojem je bio raniji partizanski spomenik – zapušten.
U kolovozu ove godine je u pismu vodstvu oćine Dugopolje predsjednik Republike Ivo Josipović izrazio neslaganje s premještanjem ranijeg partizanskog spomenika iz središta Dugopolja, odnosno uspostavom zajedničkog spomen-obilježja. Naglasio je kako bi to bilo "u suprotnosti s duhom Ustava i jasne opredjeljenosti Sabora, Vlade i predsjednika države“.