Na svečanosti pred spomen-pločom, na uglu Gundulićeve i Varšavske ulice u Zagrebu, gradonačelnik Bandić podsjetio je da je u konvoju "Libertas", kojim je prekinuta duga blokada Dubrovnika, sudjelovalo 140 osoba iz kulturnoga, društvenog i političkog života Zagreba i Hrvatske.
Dubrovački gradonačelnik Vlahušić naglasio je pak kako se i u doba Domovinskog rata i danas osjeća povezanost dvaju hrvatskih gradova, Zagreba i Dubrovnika, koji za Hrvatsku imaju posebnu povijesnu i simboličku važnost.
U osobito emotivnu govoru komodor humanitarnog konvoja "Libertas" Ante Ercegović podsjetio je na put konvoja prije 19 godina na kojem su, kako je rekao, "svi bili jedno", puni snage, duha i vjere u slobodu te zadovoljni što su Dubrovčanima pokazali da nisu napušteni i da čitava Hrvatska misli na njih.
Sadašnji zadarski nadbiskup, a za vrijeme Domovinskog rata dubrovački biskup msgr. Želimir Puljić, koji je dočekao konvoj "Libertas" u Dubrovniku, blagoslovivši spomen-ploču i sve nazočne, naglasio je kako Dubrovnik nikad nije toliko bio u srcu Zagreba i Hrvatske kao za Domovinskog rata, a Hrvatska i Zagreb u srcu Dubrovčana.
"Bili su to teški dani, ali ispunjeni nadom i vjerom u slobodu", kazao je msgr. Puljić te istaknuo kako je Gundulićeva "Himna slobodi" u teškim ratnim danima bila Dubrovčanima "i jutarnja i večernja molitva upućena Bogu i svijetu".
Inicijatorica postavljanja spomen-ploče i jedna od organizatorica konvoja "Libertas", novinarka HTV-a Branka Šeparović, rekla je na svečanosti kako je konvoj "Libertas" bio "normalan i ljudski potez u ludom, ratnom vremenu" te način kojim se pokazalo Dubrovčanima da u tim teškim danima nisu sami.
Stihove "Himne slobode" pred okupljenima je govorio glumac Kruno Šarić, a glumac Goran Grgić stihove pjesme Antuna Gustava Matoša "Gospa Marija".
Autor spomen-ploče je umjetnik Stjepan Divković, a izradila ju je Ljevaonica "Ujević".