Istraživanje je provedenom u listopadu na uzorku od 502 ispitanika, a pokazalo je da četiri od pet odraslih građana Hrvatske povremeno konzumira med, pri čemu ih četvrtina to čini svakodnevno te još jedna petina barem jedanput tjedno, navodi se u priopćenju.
Više od polovine osoba koje uzimaju med, točnije 62 posto, med nabavlja privatno, njih 16,5 posto kupuje ga u trgovini, a izravno od medara 15,1 posto ispitanika.
Med se najčešće uzima kao lijek u zdravstvene svrhe (36,5 posto ispitanika), samostalno u prehrambene svrhe (32,6 posto) te kao dodatak piću (27,5 posto).
Najčešće se koristi livadni (cvjetni) med kojeg troši čak trećina osoba koje povremeno koriste med. Na drugome mjestu po učestalosti korištenja je bagremov (oko 25 posto), a na trećem je mjestu kaduljin med (13 posto).
Većina građana koja uzima med ne koristi druge pčelinje proizvode (69 posto). Od ostalih pčelinjih proizvoda, propolis koristi 27,7 ispitanika, a matičnu mliječ njih 7,8 posto.
Istraživanje je pokazalo i da većina ispitanika, njih 88 posto, vjeruje u ispravnost meda u Hrvatskoj.
Iz magazina Ja trgovac i agencije Hendal podsjećaju kako su ove godine pčelari zbog obilnih kiša svakodnevno izvještavali o katastrofalnoj paši i niskim prinosima.
Osim što će to dovesti do nestašice meda, utjecat će i na njegovu cijenu pa se tako procjenjuje da će se med od bagrema u maloprodaji prodavati i po 90 kuna za kilogram, upozorava se u priopćenju.
To bi, kako se ističe, moglo dodatno smanjiti potrošnju meda u Hrvatskoj koja je i tako znatno manja od potrošnje u zemljama EU koja se kreće od 3 do 8 kilograma po stanovniku godišnje.