ZAGREB
Hrvatska danas obilježava 120 godina od rođenja jednog od svojih najvećih pisaca Miroslava Krleže (1893-1981), vodeće ličnosti kulture 20. stoljeća i autora nekih od najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti. Rođen 7. srpnja 1893. u Zagrebu u građanskoj obitelji, unatoč relativno skromnu statusu roditelja Krleža je stekao solidno obrazovanje. Godine 1913. počinje raditi u zagrebačkim novinskim redakcijama i objavljivati prve književne priloge, te postaje profesionalnim književnikom. Kazališta i nakladnici počeli su 1920-ih prihvaćati Krležinu suradnju, pa su on i njegova supruga Bela (1896-1981), glumica, postali istaknut umjetnički par, a njihov je dom na zagrebačkom Tuškancu sve do njihove smrti bio važnom točkom zagrebačkog društvenog života. Osim kao umjetničkom koncepcijom, Krleža je književnošću trajno bio zaokupljen i kao kulturnim modelom. Njegovi su časopisi "Plamen", "Književna republika" (1923.–27.), "Danas" i "Pečat" (1939.–40.) orijentacijska polja hrvatskog modernizma; sudjelovao je pri pokretanju i određivanju smjera dvaju najznačajnijih književnih časopisa druge polovice 20. stoljeća – "Republike" i "Foruma". Premda je bio utjecajna figura društvene nomenklature i najprevođeniji hrvatski pisac svojega doba golema opusa, utemeljitelj Leksikografskoga zavoda koji danas nosi njegovo ime, Krleži za života nisu bila objavljena cjelovita djela.
ĐAKOVO
U svečanom mimohodu 47. đakovačkih vezova središtem Đakova danas je prošlo oko 4500 sudionika te manifestacije iz 60-ak folklornih skupina koje su na Vezove stigle iz zemlje i svijeta. Najviše pozornosti izazvao je nastup Maora s Novog Zelanda koji su na Vezove stigli s hrvatskim Folklornim ansamblom "Kralj Tomislav" što djeluje pri KUD-u "Auckland" u istoimenom novozelandskom gradu. Maori su svoju živopisnu pjesmu, ples i običaje te tradicionalnu odjeću predstavili kroz nastup Klape Samoana i skupine Te Ihi Connections. U mimohodu su nastupili i gradišćanski Hrvati iz Austrije, Hrvati iz Berlina iz Njemačke, hrvatski folkloraši iz BiH, a u povorci se, uz slavonski, mogao vidjeti i folklor iz svih krajeva Hrvatske te slovački, ukrajinski folklor, tradicija društava koja u Hrvatskoj njeguju srbijanski folklor, kao i bošnjački folklor iz Sarajeva odnosno Bosanske Krupe u BiH. Nakon prolaska folklornih skupina čiji su predstavnici spleli pred katedralom veliko šokačko kolo, centrom grada prošlo je više od 50 okićenih svatovskih zaprega iz cijele Hrvatske te gotovo 90 jahača. Vezovski folklorni program traje cijeli dan na ljetnoj pozornici Strossmayerovog parka gdje će 47. đakovački vezovi biti svečano zatvoreni večeras izborom najljepših narodnih nošnji i Miss Vezova.
ZAGREB
Najopakija bolest današnjice u skoroj budućnosti treba nestati, ali to ne može biti plod stihije nego agresivnih ulaganja i promišljenih znanstvenih i organizacijskih napora zajednice. Ta je ideja vodilja pokrenula skupinu hrvatskih znanstvenika da na zagrebačkom Rebru organiziraju centar za liječenje autoimunih kroničnih bolesti koje izaziva presađivanje matičnih stanica iz krvi (cGVHD). Hrvatska ima jake nezavisne pojedince, ali moramo razviti mehanizme za transfer znanja iz dijaspore te preko stvaranja kritične mase podići sustav na višu razinu, kaže idejni pokretač i voditelj projekta dr. Steven Živko Pavletić, svjetski priznati stručnjak i voditelj Odjela za presađivanje matičnih stanica američkog Nacionalnog instituta za rak (NIC). Pavletić priznaje kako tvrdnja da rak uskoro treba nestati "može zvučati podjednako futuristički kao najava puta na Mjesec krajem 19. stoljeća". Njegov plan suzbijanja raka počiva na tri točke. Prvo, izbaciti faktore rizika poput pušenja. Drugo, stvoriti prevenciju u kojoj mnogo očekujemo od razvoja novih i pouzdanih metoda ranog otkrivanja raka – iz uzoraka krvi na primjer – što bi trebalo povećati broj bolesnika liječenih u ranoj fazi kada je izlječenje moguće. Treće je sâmo liječenje u kojem je najuspješnija terapija presađivanja matičnih stanica iz perifernog krvnog sustava. Cilj te terapije je izlječenje a ne palijativno liječenje, napominje Pavletić.
ZAGREB
Već više od deset godina nema odgovora na pitanje trebaju li naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćati i ljekarne, a izgleda da će se odgovor još čekati s obzirom na različita tumačenja dvaju ministarstava - Ministarstva zdravlja, koje smtra da ne trebaju i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koje tumači da trebaju. Zagrebački odvjetnik Jelenko Lehki, koji zastupa dio ljekarni u predmetima ovrhe koje su pokrenule Hrvatske šume, izjavio je Hini kako je dosad podignuto stotinjak tužbi a dosad su sve presude prvostupanjske. Ima ih u korist ljekarni, ali i protiv, tako da se čeka mišljenje Visokog trgovačkog suda, koji će donijeti konačnu odluku o osnovanosti zahtjeva Hrvatskih šuma. Po podacima Hrvatske udruge poslodavaca, pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost plaćaju čak 572 parafiskalne naknade, koje znatno opterećuju hrvatsko gospodarstvo. Procjenjuje se da hrvatske tvrtke godišnje na razna neporezna davanja potroše i do 12 milijardi kuna, među njima i na naknadu za općekorisne funkcije šuma. Ta naknada do lani je iznosila 0,052 posto ukupnog prihoda neke pravne osobe, da bi zauzimanjem Ministarstva financija bila smanjena za 50 posto. Tako sada pravna ili fizička osoba koja ima godišnji prihod od dva milijuna kuna plaća tromjesečnu akontaciju od oko 200 kuna.
DUGI RAT
Švedski bračni par i njihovo dvoje male djece, koji je su se u subotu poslijepodne otisnuli 3,5-metarskim gumenjakom od Dugog Rata prema Braču, pronađeni su danas neozlijeđeni oko 10 sati u Bračkom kanalu, izvijestila je splitsko-dalmatinska policija. Omiškoj je policiji u subotu oko 22 sata vlasnica kampa Orij u kojemu su odsjeli, prijavila da su oko 17 sati u gumenjaku isplovili iz kampa kod Dugog Rata prema otoku Braču i da se još nisu vratili. Policija je obavijestila Nacionalnu središnjicu za traganje i spašavanje na moru, nakon čega su policjisko plovilo i brod Lučke kapetanije krenuli u potragu, a jutros im se pridružio helokopter Obalne straže. Supružnike, 52-godišnjaka i 41-godišnjakinju, i trogodišnje i šestogodišnje dijete, našli su oko 10 sati neozlijeđene. Ministarstvo pomorstva izvijestilo je da su zbog lošeg vremena prespavali u hotelu u Postirama i jutros se gumenjakom ponovno uputili put Dugog Rata. Spasioci su ih zatekli u Bračkom kanalu i sigurno vratili na kopno.