ZAGREB
Dan državnosti Republike Hrvatske, 25. lipnja, blagdan je kojim se obilježava povijesna odluka o pokretanju postupka razdruživanja Hrvatske od ostalih bivših jugoslavenskih republika, koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991. Toj odluci predhodila je referendumska odluka većine građana (92,18 posto) da Hrvatska neće ostati u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, donio je na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Njome se utvrđuje da tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ kao i postupak za međunarodno priznavanje. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. Istekom moratorija, 8. listopada 1991., Hrvatska je raskinula državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država.
ZAGREB
Nacionalno vijeće podržalo je predloženu izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju kojom bi se i strancima, koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj, omogućilo pohađanje nastave u osnovnom obrazovanju, no dio zakonskog prijedloga koji se odnosi na kurikulume, ne podržava. Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje je u okviru javne rasprave razmotrilo prijedlog izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju i preporučilo za daljnju saborsku proceduru usklađivanje s propisima EU, to jest omogućavajne nastave i strancima koji nezakonito borave u Hrvatskoj. Ostalih šest članaka, kojima predlagač želi preciznije urediti odrednice iz postojećega zakona koje se odnose na propisivanje vrsta kurikuluma, njihovoga sadržaja te načina njihova donošenja kao i donošenja kurikulumskih dokumenata temeljem kojih se ostvaruje odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi, Nacionalno vijeće ne podržava, zato što se zalaže za cjelovo pristup kurikularnoj reformi, kaže se u priopćenju koje je potpisala predsjednica Nacionalnog vijeća dr. Jasna Krstović. Zbog važnosti izmjena i dopuna koje se predlažu, posebice u dionici vezanoj uz kurikularne odrednice, Nacionalno vijeće hitni postupak smatra neprihvatljivim.
ZAGREB
Udruga Zviždač izvijestila je sinoć da je iz Psihijatrijske bolnice Vrapče otpušten umirovljeni pukovnik HV-a Branko Kakarić, koji tvrdi da je prije tri dana prisilno hospitaliziran zbog utjecajnih ljudi čije je nezakonite radnje prijavio policiji i DORH-u. Nakon izlaska iz bolnice, oko 15,45 sati, Kakarić je izjavio da je na psihijatriji završio zbog moćnika, koje je prije deset godina prijavio za kriminalne radnje pri organizaciji humanitarnog razminiranja Hrvatske. Odluku pukovnika Kakarića da se u cijelosti preispitaju okolnosti i postupci njegove prisilne hospitalizacije podupire udruga Zviždač i njezina predsjednica Vesna Balenović. Udruga podupire Kakarića kako se nikad više ne bi ponovilo da, suprotno zakonu, policija s kućnog praga pomete bilo kojeg našeg građanina, samo zato što je iznio optužbe o kriminalnim radnjama moćnika i njihovih zaštitnika, kaže se u priopćenju. Balenović navodi i da je o slučaju Kakarić jučer ujutro kontaktirala ministra zdravlja Rajka Ostojića te ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića od kojih je, navodi, dobila potporu da se preispita zakonitost postupanja prema pukovniku Kakariću.