WASHINGTON - Hrvatsko će gospodarstvo i u ovoj godini zabilježiti blagi pad, a oporavit će se tek u 2014., procjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF) u danas objavljenim najnovijim redovnim prognozama. Ove će se godine hrvatsko gospodarstvo smanjiti za 0,2 posto, procjenjuju sada u MMF-u, izmijenivši time jesenju prognozu u kojoj su prognozirali rast za jedan posto. Ujedno su oštro povisili procjenu pada aktivnosti u 2012., na dva posto. U prethodnim redovnim polugodišnjim prognozama, objavljenim u listopadu, procijenili su pad na 1,1 posto. Oporavak očekuju u 2014., uz prognozirani rast aktivnosti za 1,5 posto. U MMF-u sada za ovu godinu očekuju znatno višu stopu nezaposlenosti, od 15,2 posto, u odnosu na 13,3 posto prognoziranih u listopadu. U 2014. nezaposlenost bi trebala kliznuti na 14,7 posto. Osjetno su povisili i procjenu nezaposlenosti u prošloj godini, na 15,0 posto, s ranije procijenjenih 14,2 posto. U najnovijim procjenama međunarodni je zajmodavac snizio procjenu za podregiju nove Europe, u koju uz Hrvatsku ubraja još i Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Bugarsku, Srbiju, Litvu i Latviju. Sada za ovu godinu očekuju rast po stopi od 2,2 posto, u odnosu na ranije prognoziranih 2,6 posto.
SLAVONSKI BROD - Konzorcij predvođen Đuro Đaković Holdingom potpisao je danas u Slavonskom Brodu s Jadranskim naftovodom (Janaf) ugovor vrijedan više od 118 milijuna kuna, a riječ je o poslu izgradnje novih pet spremnika za naftne derivate na Terminalu Žitnjak za tvrtku Janaf. U konzorciju su Đakovićeve tvrtke Proizvodnja opreme, Elektromont i Specijalna vozila te tvrtke Montmontaža-oprema, Viadukt i Monting. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević i predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga Vladimir Kovačević. Potpisivanju je nazočio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak koji je izrazio zadovoljstvo činjenicom da zahtjevne i vrlo specifične poslove gradnje i montaže mogu u potpunosti realizirati domaće kompanije čime se pojačava pozitivan efekt pokrenutog investicijskog ciklusa na domaće gospodarstvo. Iznos investicije izgradnje spremnika za Janaf je 118,36 milijuna kuna, a ukupna investicija za prvu fazu dogradnje iznosi 130 milijuna kuna te se završetak očekuje u prvoj polovici 2014. Ukupna ulaganja Janafa u 2013. i 2014. na Terminalu Žitnjak planirana su u iznosu 204,2 milijuna kuna. Po završetku rekonstrukcije i dogradnje, Terminal Žitnjak će postati suvremen i moderan terminal opremljen u skladu s najvišim tehničko-tehnološkim standardima za skladištenje naftnih derivata kako za obvezne državne zalihe tako i za komercijalne svrhe.
OSIJEK - Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel izjavio je danas u Osijeku kako će prvosvibanjski prosvjed sindikalnih središnjica u Zagrebu biti zadnje upozorenje Vladi da promijeni smjer i krene prema ostvarivanju stabilnosti i socijalne sigurnosti građana. Ako ovaj prosvjedni skup Vlada ne shvati ozbiljno uslijedit će druge industrijske i sindikalne akcije, najavio je Novosel na konferenciji za novinare ističući kako sindikati ovim prosvjedom ne ruše Vladu već joj daju zadnje upozorenje. Novosel je kazao kako su sindikati vjerovali da će prošlogodišnji prvosvibanjski prosvjed upozorenja dovesti Vladu u poziciju da počne provoditi "Plan 21" i predizborna obećanja koja su dana građanima i opravdavati povjerenje, ali da je nakon godinu dana stanje daleko teže, a pogotovo u odnosu na razdoblje prije parlamentarnih izbora. Upozorio je kako danas imamo gotovo 400 tisuća nezaposlenih, a postoji realna šansa da će u idućih nekoliko mjeseci 10 do 15 tisuća radnika u realnom sektoru ostati bez posla. Naveo je kako će pet sindikalnih središnjica na prvosvibanjskom prosvjedu na Trgu bana Jelačića okupiti 15 do 20 tisuća svojih članova, koji će biti jezgro prosvjeda, a očekuje još veći odaziv građana.
ZAGREB - Hrvatska "u principu" ne bi smjela vraćati dugove prodajom državne imovine, ali u praksi to neće moći izbjeći, rečeno je na današnjoj tribini o strategiji upravljanja državnom imovinom i dugoročnoj održivosti državnih financija. Nakon što je više sudionika tribine upozorilo da država ne bi smjela vraćati svoje dugove prodajom imovine i pritom se usprotivilo privatizaciji Hrvatske poštanske banke i Croatia Osiguranja, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović odgovorio je da se "u principu" imovinom ne bi trebali vraćati dugovi, ali "u praksi od toga nećemo pobjeći" jer treba vraćati desetke milijardi kuna dugova. Uvodno je predstavio Nacrt strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH, kojom je prvi put izrađen obuhvat imovine u državnom vlasništvu, kao i prijedlog novog popisa poduzeća od strateškog značenja za Hrvatsku. Nacrt strategije predlaže privatizaciju svih tvrtki osim onih od strateškog značaja te restrukturiranje i dokapitalizaciju dijela tvrtki koje nisu spremne za prodaju. Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić istaknuo je da bi dug trebalo vraćati iz dohotka, a ne imovine. Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje su za njega neka vrsta infrastrukture pa ne vidi razloga za njihovu privatizaciju.
ZAGREB - Austrijska pošta putem svoje hrvatske članice tvrtke-operatora poštanskih usluga Weber Escal&Post d.o.o. proširila je ove godine poslovanje u Hrvatskoj te osim dosadašnjih usluga dostave neadresirane pošte tržištu nudi i usluge u području adresirane pošte odnosno pisama do 50 grama, računa i drugo. U tome već ove godine, uz kvalitetu i konkurentne cijene, planiraju osvojiti tržišni udjel od 3 do 5 posto, a iduće do 10 posto, istaknuli su viši potpredsjednik Grupe Austrijska pošta Andreas Dragosits i glavni direktor tvrtke Weber Escal Igor Velimirović na današnjem predstavljanju planova za hrvatsko tržište. Naveli su i kako će zbog širenje portfelja usluga u Hrvatskoj, a što je omogućeno liberalizacijom tržišta poštanskih usluga od 1. siječnja ove godine, zaposliti dosta novih ljudi te nastaviti s investicijama ne precizirajući o kojim se brojkama radi. Prihodi su im u Hrvatskoj prošle godine rasli za 13 posto u odnosu na 2011., na 8,2 milijuna eura. I ove godine očekuju rast prihoda, ali kaže da je teško reći za koliko jer ulaze na novo tržište adresirane pošte ili pošiljki do 50 grama koje je do sada bilo rezervirano područje i samo je Hrvatska pošta imala pravo to raditi.
ZAGREB - Uprava i Nadzorni odbor (NO) Končar Elektroindustrije predlažu Glavnoj skupštini, sazvanoj za 27. svibnja, da se iz dobiti ostvarene u prošloj godini isplati dividenda dioničarima u ukupnom iznosu od 30,8 milijuna kuna ili 12 kuna po dionici. Kako se navodi u pozivu za Glavnu skupštinu objavljenom na Zagrebačkoj burzi, Končar EI je u 2012. ostvario neto dobit od 109,15 milijuna kuna, a predlaže se da se u zakonske rezerve rasporedi pet posto ostvarene dobiti ili 5,45 milijuna kuna, u statutarne rezerve 36,4 milijuna kuna te u ostale rezerve također 36,4 milijuna kuna. Preostala dobit u iznosu od 30,85 milijuna kuna, prema prijedlogu Uprave i NO, isplatit će se dioničarima za dividendu. Navedeni iznos predstavlja dividendu od 12 kuna po dionici.
ZAGREB - Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze današnje su trgovanje završili s padom vrijednosti, i to Crobex za 0,98 posto, na 1.955,75 bodova, a Crobex10 za 0,54 posto, na 1.090,42 boda. S padom vrijednosti dan su završili i gotovo svi sektorski indeksi, izuzev indeksa turističkog sektora, CROBEXturista koji je porastao za 0,50 posto. Najveći pad vrijednosti pak danas bilježe indeksi sektora prometa, CROBEXtransport i to za 2,52 posto, te indeks CROBEXindustrija za 1,07 posto. Današnji redovni promet Burze iznosio je 13,7 milijun kuna, a samo dvije dionice pritom su 'prikupile' milijunski promet. Dionicama HT-a ostvareno je 2,4 milijuna kuna prometa, uz rast cijene za 0,47 posto, na 214,02 kune, dok je promet dionicama Ine iznosio 1,5 milijuna kuna, a njihova je cijena porasla za 1,9 posto, na 4.300 kuna. Promet povlaštenim dionicama Adris grupe iznosio je pak 854,5 tisuća kuna, a njihova je cijena smanjena za 1,75 posto, na 280 kuna. Pad cijene, i to za 1,42 posto, na 1.525 kuna, bilježe dionice Ericssona Nikole Tesle, kojima je ostvareno 297,4 tisuće kuna prometa, dok su dionice Leda, uz 290 tisuća kuna prometa, poskupjele za 0,23 posto, na 8.800 kuna.