ZAGREB - Čelnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja predstavili su na današnjoj konferenciji za novinare Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) pomoću kojega zainteresirani građani, projektanti i investitori mogu dobiti informaciju o tome koji je prostorni plan na snazi za česticu koja ih zanima i što se na njoj smije graditi. Sustav je dostupan na mrežnim stranicama Ministarstva i pušten je u probni rad. "Sustav prostornog planiranja je zahvaljujući ISPU-u potpuno otvoren prema javnosti, čime se ne mogu pohvaliti ni sve zemlje članice EU-a", kaže ministrica Anka Mrak Taritaš. Zasad je njime obuhvaćena petina Hrvatske odnosno podaci za približno stotinu općina, a do kraja godine očekuje se da će u sustavu biti svih 556 općina. Podaci ISPU-a zamjenjivat će lokacijsku dozvolu kad se za to steknu zakonski uvjeti, što se očekuje do kraja godine. Također će omogućiti Ministarstvu upravni nadzor nad područnim uredima. Očekuje se da će to ubrzati njihov rad i ujednačiti rokove izdavanje dozvola za cijelu Hrvatsku, koji ne bi trebali prelaziti 30 dana, ima li podnositelj zahtjeva sve potrebne dokumente.
RIJEKA - Jadran galenski laboratorij (JGL) planira u prvoj fazi izgradnje novog proizvodnog kompleksa Svilno 2 uložiti oko 350 milijuna kuna, istaknuto je na današnjem predstavljanju tog do sada najvećeg investicijskog projekta te tvrtke. Predsjednik Uprave JGL-a Ivo Usmiani istaknuo je kako će aktualni investicijski ciklus tvrtki osigurati planirani razvoj, ali i ostvarenje dugoročne vizije globalnog lidera u području nazalnih dekongestiva. JGL sustavno ulaže u znanje, ljude i nove tehnologije te posljednje dvije godine ima rast od po 25 posto, istaknuo je navodeći uz ostalo kako su konsolidirani prihodi tvrtke narasli s 1,5 milijuna kuna u 1991. na 800 milijuna kuna u 2012. JGL je primjer kako se uspješno može poslovati, ali, poput vas, treba ulagati u istraživanje, tehnologiju i razvoj novih proizvoda i tržišta, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić koji je s više ministara bio na predstavljanju novog investicijskog projekta JGL-a. Projekt bi trebao biti gotov do listopada 2014.. Uz ostalo uključuje izgradnju skladišta poluproizvoda, proizvodnju na dvije etaže s novim proizvodnim linijama, a izgradit će se novi mikrobiološki laboratorij, novi laboratorij za istraživanje i razvoj, novi uredski prostori
ZAGREB - Cilj twinning projekta "Daljnje jačanje funkcioniranja hrvatskog AFCOS sustava s ciljem učinkovite zaštite financijskih interesa EU" je osigurati učinkovitu i odgovarajuću zaštitu financijskih interesa EU u Hrvatskoj u okviru procesa pripreme za strukturne instrumente EU, istaknuto je danas na svečanosti otvaranja tog projekta. Projekt je vrijedan 230 tisuća eura, financira se putem IPA 2009 programa, traje šest mjeseci, a provodi se u suradnji s Odjelom za upravljanje strukturnom pomoći EU u Ministarstvu financija Litve. Hrvatska je na pragu ulaska u EU, na raspolaganju će joj biti novi izvori financiranja u okviru strukturnih i kohezijskih fondova i borba protiv prijevara i nepravilnosti treba biti puno učinkovitija i uspješnija nego do sada, kazala je voditeljica Samostalne službe za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u Ministarstvu financija Mirjana Jurić. Pomoćnik ministra financija Maroje Lang kazao je kako je sustav upravljanja kako bi se spriječile nepravilnosti dobro napravljen, do sada u Hrvatskoj nije bilo pretjeranog broja prijevara, no jako je važno raditi na daljenjem jačanju sustava, procedura itd.
ZAGREB - Jadranski naftovod (Janaf) izvijestio je putem Zagrebačke burze da će sutra, 16. travnja, s konzorcijem kojeg predvodi Đuro Đaković Holding potpisati ugovor o izgradnji pet spremnika za naftne derivate na Terminalu Žitnjak, vrijedan 118,36 milijuna kuna. Završetak radova očekuje se u prvoj polovici 2014. godine. Potpisivanjem tog ugovora nastavlja se investicijski ciklus rekonsrukcije/dogradnje Terminala Žitnjak.
ZAGREB - Uz skroman promet, na Zagrebačkoj burzi danas su u fokusu investitora uobičajeno najlikvidnija izdanja, dok Crobexi, usprkos minusima na europskim burzama, stagniraju uz pozitivan predznak. Oko podneva Crobex je bio u plusu 0,04 posto, na 1.972 boda, a Crobex10 0,15 posto, na 1.095 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 2,9 milijuna kuna, što je otprilike 1,8 milijuna više nego u petak oko podneva. Najlikvidnija je povlaštena dionica Adrisa, sa 785.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,58 posto, na 285 kuna. U većem fokusu investitora je i redovna dionica te tvrtke. Njome je do podneva ostvareno 423.000 kuna prometa, a cijena joj je pala 1,21 posto, na 326 kuna. Cijena dionice HT-a blago je oslabila, za 0,12 posto, na 213 kuna, uz promet od 522.000 kuna. Među većim dobitnicama je dionica Petrokemije, koja je poskupjela gotovo 3 posto. Istodobno, veći gubitak bilježi dionica Atlantske plovidbe, čija se cijena spustila 2,07 posto.
ZAGREB - Hrvatska industrija u veljači ove godine bilježi rast prometa na mjesečnoj razini za 7,2 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen pad prometa industrije za 5 posto, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Po kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, u veljači ove u odnosu na isti mjesec prošle godine ukupni promet industrije pao je za 5 posto i tako je smanjenje ukupne prodaje industrije na godišnjoj razini nastavljeno četvrti mjesec za redom, iako po nešto nižoj stopi nego prethodna dva mjeseca. Statistika za prva dva mjeseca ove godine pokazuje da je ukupna prodaja industrije pala za 9,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Po podacima DZS-a, na pad prometa industrije u veljači ove godine u odnosu na veljaču lani najviše je utjecao pad prodaje na domaćem tržištu, koji je iznosio 11,9 posto, dok je na stranim tržištima promet pao za 5,9 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnu listu od petka, neznatno oslabila prema euru, za 0,009 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,611011 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobio i švicarski franak, ojačavši za 0,17 posto, na 6,264722 kune po srednjem tečaju. Istodobno su prema kuni oslabili američka i britanska valuta, američki dolara za 0,11 posto, a britanska funta za 0,35 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,826388 kuna, a funte 8,924731 kunu.