ZAGREB - Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku potvrdili su prve procjene o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2,3 posto u odnosu na isti kvartal 2011. te o padu na razini cijele prošle godine za 2 posto u odnosu na 2011. Podaci za četvrto tromjesečje prošle godine pokazuju pad svih sastavnica domaće potražnje, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio pozitivan s obzirom na rast izvoza roba i usluga uz istovremeni pad uvoza. Statistički podaci na razini cijele prošle godine pokazuju da je osobna potrošnja nakon blagog rasta od 0,2 posto u 2011. u prošloj godini pala za 3 posto. Negativna kretanja nastavljena su kod investicija kod kojih je pad na razini cijele prošle godine iznosio 4,6 posto. Nastavlja se i pad potrošnje države koji je u 2012. iznosio 0,8 posto. Negativna kretanja u prošloj godini ublažio je tek rast izvoza roba i usluga za 0,4 posto uz pad uvoza roba i usluga za 2,1 posto. Podaci o bruto dodanoj vrijednosti (BDV) pokazuju da je u zadnjem tromjesečju prošle godine BDV smanjen za 3,3 posto u odnosu na isti kvartal godine prije, dok na razini cijele prošle godine pad iznosi 2,6 posto. Najveći negativan doprinos i nadalje dolazi od građevinarstva koje bilježi pad od 11,4 posto. Pad BDV-a i nadalje bilježe prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije i to za 4,9 posto.
ZAGREB - Izaslanstvo Odbora direktora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) posjetilo je danas Hrvatsku narodnu banku (HNB), a u razgovoru s članovima rukovodstva hrvatske središnje banke zanimalo se za najnovije gospodarske i novčane pokazatelje, kao i za procjenu daljnjih kretanja značajnih za planiranje i realizaciju projekata u našoj zemlji, koji bi bili od obostranog interesa. Razgovaralo se i o uključivanju Hrvatske u Europsku uniju te mogućim učincima članstva na bankovni sustav i na ekonomske odnose sa zemljama u regiji, navode uz HNB-a. Podsjećaju i da je Hrvatska već dvadeset godina članica i dioničar ove međunarodne financijske institucije, osnovane 1990. godine u svrhu potpore procesima tranzicije u zemljama Istočne i Srednje Europe, a potom i Srednje Azije, te južnog i istočnog Mediterana. Tijekom tog razdoblja EBRD je zajmovima ili ulaganjima sudjelovao s više od 2,6 milijardi eura u realizaciji oko 140 projekata u Hrvatskoj ukupne vrijednosti oko 7,4 milijarde eura. Najvećim dijelom radilo se o energetici, brodogradnji, turizmu, financijskom sektoru i lokalnoj infrastrukturi.
ZAGREB - Daljnje porezno rasterećenje malih i srednjih poduzeća, veći iznos poticaja, lakše dobivanje kredita, neke su od mjera koje bi pomogle malim i srednjim poduzećima, smatraju sudionici ispitivanje javnog mnijenja o poznavanju aktivnosti, mjerama i inicijativama Ministarstva poduzetništva i obrta. Među mjerama i inicijativama tog ministarstva građani na prvom mjestu navode osnivanje tvrtke za 10 kuna, zatim poticaje, poticanje zapošljavanja, poduzetnički impuls itd. Kako se doznaje iz Ministarstva poduzetništva i obrta, ispitivanje je provedeno na slučajnom i reprezentativnom uzorku od 1.004 punoljetna ispitanika Hrvatske, a ono pokazuju kako građani znaju za to ministarstvo te smatraju kako ova vlada ulaže više napora u poticanje obrta i poduzetništva te razvoj malih i srednjih poduzeća u odnosu na prošlu vladu. Na pitanje što bi Ministarstvo trebalo učiniti da poboljša uvjete za poslovanje i pomogne malim i srednjim poduzećima 24,5 posto ispitanika navelo je kako je potrebno daljnje porezno rasterećenje malih i srednjih poduzeća, 15,8 posto smatra da treba veći iznos poticaja za mala i srednja poduzeća, njih 7,7 posto smatra da treba olakšat dobivanje kredita itd.
ZAGREB - U šest mjeseci provedbe twinning light projekta "Jačanje administrativnih kapaciteta hrvatske Porezne uprave na području međunarodne suradnje kod oporezivanja" Služba za međunarodnu razmjenu informacija hrvatske Porezne uprave pripremljena je za poslove uzajamne pomoći i administrativne suradnje, koja će započeti ulaskom Hrvatske u Uniju, rečeno je na današnjoj svečanosti zatvaranja tog projekta. Projekt je vrijedan 244,4 tisuće eura, od čega je 90 posto financirano iz programa IPA Europske unije, a 10 posto iz hrvatskog državnog proračuna. Provedba projekta, u kojem je twinning partner hrvatskoj Poreznoj upravi bilo austrijsko Savezno ministarstvo financija, započela je u listopadu prošle, a službeno će završiti početkom travnja ove godine. Prema riječima prvog savjetnika Odjela za provedbu projekata Delegacije EU u Hrvatskoj Luigija Barile, porezno rasterećenje cijene rada, uz istodobno učinkovitije prikupljanje poreza jedan je od glavnim alata fiskalne borbe za gospodarski oporavak i rast. Naglasio je važnost razmjene poreznih informacija među zemljama članicama EU, što predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta funkcioniranja europskog gospodarstva, koje ima jedinstveno tržište, ali ne i jedinstveni porezni sustav.
ZAGREB/LJUBLJANA - Hrvatska tvrtka Dukat, članica Lactalis Grupe, izvijestila je danas da namjerava objaviti ponudu za preuzimanje Ljubljanskih mljekara, vodećeg prerađivača mlijeka u Sloveniji. Dukat trenutno ima 50,285 posto dionica Ljubljanskih mljekara, a u obavijesti na Zagrebačkoj burzi najavljuje da će ponudu za preuzimanje ostalih dionica objaviti najkasnije u idućih mjesec dana. Dukat je početkom ovog tjedna objavio da je, nakon odobrenja slovenske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, stekao 50,3 posto dionica Ljubljanskih mljekara od NFD Holdinga, Factor Banke, Mutual Fund-a, KD Delniški Dohodkovni, KD Banke i Save. Nije objavljeno po kojoj je cijeni Dukat stekao 50,3 posto dionica Ljubljanskih mljekara, a slovenski su mediji procjenjivali kako je vrijednost te transakcije oko 20 milijuna eura. Preostale dionice Ljubljanskih mljekara drže Mlekodel, Deželna banka Slovenije, Zadružni savez Slovenije i 33 zadruge.
ZAGREB - Oba osnovna dionička indeksa Zagrebačke burze danas su zabilježila porast vrijednosti, i to Crobex za 0,48 posto, na 1.994,11 bodova, a Crobex10 za 0,45 posto, na 1.109,94 boda. Osim 'glavnih', rast vrijednosti bilježi i većina sektorskih indeksa, izuzev indeksa građevinskog sektora, čija je vrijednost smanjena za 0,48 posto. Najveći porast vrijednosti je pak zabilježio indeks sektora prijevoza, CROBEXtransport, za 2,38 posto. Današnji redovni promet Zagrebačke burze iznosio je 11,8 milijuna kuna. Promet od 4,8 milijuna kuna ostvaren je dionicama HT-a, a to su ujedno i jedina dionica kojom je u današnjem trgovanju ostvaren milijunski promet. Pritom je cijena dionice HT-a smanjena za 0,51 posto, na 216,27 kuna. Po prometu, od 797,5 tisuća kuna, slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, kojoj je cijena porasla za 0,42 posto, na 1.538,03 kune. S prometom od 620,8 tisuća kuna dan je završila dionica Vupika, i to uz rast cijene za 1,91 posto, na 133,50 kuna. Dionici Diokija, kojom je ostvareno 523,9 tisuća kuna prometa, cijena je porasla 0,35 posto, na 20,04 kune.