ZAGREB - Od 1. svibnja plin za hrvatska kućanstva poskupljuje za 22 posto, a električna energija za 20 posto, odlučila je Vlada na današnjoj sjednici. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je da će troškovi plina za kućanstva porasti za 22 posto, što je 33 kune mjesečno više za prosječnu hrvatsku obitelj. Istovremeno dio industrije koji se izravno opskrbljuje plinom zadržat će istu cijenu, a za 6,75 posto smanjuje se cijena plina za škole, bolnice i dio industrije. Time se povećava konkurentnost hrvatskih proizvoda, dodao je Čačić. Ukupna cijena proizvodnje, prijenosa i distribucije struje za kućanstva porast će za 20 posto, a to je 40,24 kune više za prosječnu obitelj. Cijena struje za industriju također će rasti, ali ne toliko, jer je Vlada utjecala na manji porast cijena distribucije i prijenosa, rekao je Čačić. To je suočavanje sa činjenicama, istaknuo je premijer Zoran Milanović napominjući kako se radi o lošim vijestima, ali ih treba reći. To je realnost, na nama je da pokrenemo druge mehanizme, a na ove stvari ne možemo utjecati, rekao je Milanović. Hrvatska trenutno uvozi 40 posto energije, dok od ostalih 60 posto pola proizvodi iz hidropotencijala, a pola iz plina i nafte koje uvozi.
ZAGREB - Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel izjavio je danas da su poskupljenja struje i plina neopravdana. Vlada očito želi obilježiti 1. svibnja kako je obilježila prva četiri mjeseca mandata - povećanjem cijena, kaže Novosel. Smatra da argumenti za poskupljenje koji su se mogli čuti ovih dana ne stoje, jer su, kako je rekao, kiše počele padati, a cijene naftnih derivata prestale rasti pa se postavlja pitanje zašto struja i plin moraju poskupjeti. "Ako je interes da uđemo u EU s cijenama koje su konkurentne i približne cijenama u EU-u, želimo ući i s konkurentnim plaćama", kaže Novosel. SSSH po njegovim riječima želi da minimalna plaća bude najmanje kao u Sloveniji koja je duplo veća nego u Hrvatskoj. Četiri sindikalne središnjice će, kaže Novosel, Vladi na prosvjedu 1. svibnja na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, pokazati žuti karton i njime poručiti Vladi da radnici žele posao, plaću i bolji život.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u dopisu premijeru Zoranu Milanoviću u povudu povećanja cijena struje i plina ocjenjuju da je očigledno kako je Vladi hladna ekonomska logika bliža od skrbi za ogroman broj građana te pitaju nisu li građani ipak zaslužili ljepšu prvosvibanjsku čestitku od svoje Vlade. Zamjeraju Vladi da se ni oko toga nije željela posavjetovati sa socijalnim partnerima, odnosno barem sa sindikatima, koji su upozoravali na pogubne posljedice na već snažno uzdrmani standard građana poskupljenja goriva, komunalija, kao i lančana poskupljenja izazvana povećanjem PDV-a, a sada i struje i plina. U uvjetima u kojima tri četvrtine građana izjavljuje kako ima problema sa pokrićem redovnih mjesečnih troškova, kad je 68 posto plaća ispod prosječne, kad je visina minimalne neto plaće na granici siromaštva baš kao i prosječna mirovina, kad je 340.000 nezaposlenih, ne dižu se barem one cijene koje Vlada ima pod svojim nadzorom, ako jest socijalno osjetljiva, smatraju u NHS.
ZAGREB - Hrvatski sabor danas je izglasao izmjene Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, kojima Vlada želi potaknuti jačanje malog i srednjeg poduzetništva kroz privlačenje novih investicija. Zakonskim su izmjenama, sukladno preporukama Europske komisije, kategorizirani mikro poduzetnici s manje od 10 zaposlenih, mali poduzetnici s manje od 50 zaposlenih te srednji poduzetnici s manje od 250 zaposlenih. Definirane su i veličine projekata - mikro projekti do milijun eura, mali do 10 milijuna eura te srednji projekti s do 50 milijuna eura. Proširena je nadležnost Hrvatske agencije za malo gospodarstvo na područje promocije i privlačenja investicija, a njezin naziv promijenjen je u Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije - HAMAG INVEST. Zastupnici su izglasali i Zakon o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost, od koje se očekuje da će osigurati pravni okvir za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz poticanje investicija i novo zapošljavanje, sektorsku specijalizaciju i unaprjeđenje financijskih mehanizama.
ZAGREB - U Hrvatskoj nije završena borba za osmosatno radno vrijeme, osam sati odmora i osam sati sna za što su ustali radnici 1. svibnja 1886. godine u Chicagu, rekao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel na današnjem tradicionalnom prvosvibanjskom primanju SSSH-a. Radnice u tekstilnoj industriji mogu samo sanjati da dnevnu normu ispune za osam sati, zaposleni u trgovini čeznu za osmostanim radnim vremenom kao i brojni radnici u poljoprivredi, industriji i građevinarstvu, rekao je Novosel.
Istaknuo je kako je 115 tisuća radnika na minimalnoj plaći, dvije trećine imaju manju plaću od prosječne, 15 do 20 tisuća primaju je neredovito ili je uopće ne primaju, a 350 tisuća ih je bez posla. Predsjednik Republike Ivo Josipović kazao je kako su sindikati brana kršenjima radničkih prava, ali to nije dovoljno već treba uspostaviti učinkovit i konstantan socijalni dijalog. Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem kazao je kako je teško čestitati Praznik rada u trenutku kada je rada sve manje, burza rada sve punija, a s plaćama i mirovinama ne može se pristojno živjeti. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je zadnjih 20 godina promoviran tip liberalne ekonomije 18. i 19. stoljeća, a iz sustava vrijednosti nestao je rad.
ZAGREB - T-Hrvatski Telekom (HT) izvijestio je danas o padu prihoda u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 4,7 posto, ali i rastu neto dobiti za 3,7 posto te za ovu godinu najavio veća kapitalna ulaganja nego lani. Prihodi HT-a u prva tri mjeseca dosegnuli su 1,806 milijardi kuna, što je pad od 4,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje lani. Ukupni konsolidirani troškovi prije amortizacije smanjeni su za 10,2 posto, na 1,085 milijardi kuna, što je prvenstveno rezultat smanjenja materijalnih troškova, navodi se u financijskom izvješću te tvrtke. Neto dobit HT-a u prvom je tromjesečju porasla 3,7 posto, na 364 milijuna kuna. EBITDA se neznatno smanjila u odnosu na razinu iz prvog tromjesečja 2011. i to na 762 milijuna kuna, uz maržu od 42,2 posto ili 1,7 postotnih bodova više nego u istom razdoblju 2011. godine.
ZAGREB - Telekomunikacijska tvrtka Vipnet predstavila je danas novu uslugu digitalne televizije ili Vip TV kojom zaokružuje svoju ponudu na sve komunikacijske i medijske usluge, što im je omogućilo lanjsko preuzimanje tvrtke B.net koja će se u idućih nekoliko mjeseci ugasiti i čijih će svih oko 150 zaposlenih prijeći u Vipnet. Na konferenciji za novinare predsjednik Uprave Vipneta Mladen Pejković predstavio je i novi napredni tehnološko-administrativni centar koji se dovršava uz poslovnu zgradu Vipneta na Žitnjaku u što su investirali nekoliko desetaka milijuna kuna. Spajanjem B.neta s Vipnetom, ponudom novih usluga i dovršetkom gradnje nove poslovne zgrade ujedno se dovršava i proces transformacije Vipneta koji će od sada na tržištu nuditi dva brenda Vip i B.net, a kroz to usluge mobilne i fiksne telefonije, mobilnog i fiksnog broadbanda (internet) te televizije. Za sada su te objedinjene usluge dostupne u sedam najvećih hrvatskih gradova, ali će uskoro biti dostupne i u drugim hrvatskim područjima.
ZAGREB - Danas se na Zagrebačku burzu slijevaju brojna financijska izvješća kompanija za prvo tromjesečje ove godine, no aktivnost investitora zaista je slabašna, dok su Crobexi u blagom plusu. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,11 posto, na 1.805 bodova, a Crobex10 0,42 posto, na 985 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 2,75 milijuna kuna, što je otprilike 10 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, s prometom od 785.000 kuna, pri čemu joj je cijena pala 1,91 posto, na 204 kune. Ta kompanija jutros je izvijestila o padu prihoda u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali i rastu neto dobiti za 3,7 posto, na 364 milijuna. Po likvidnosti slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, s 318.000 kuna prometa. Cijena joj je ojačala 1,58 posto, na 1.231 kunu. Ta kompanija izvijestila je danas o 20-postotnom padu prihoda od prodaje u odnosu na prva tri mjeseca lani, ali i o rastu neto dobiti za 11,8 posto na 35,7 milijuna kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,01 posto, dok je na tjednoj razini, prema tečajnici od prošloga petka njena vrijednost prema euru pala za 0,45 posto. Srednji tečaj eura, na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,531440 kuna. Na vrijednosti su prema kuni na tjednoj razini dobile i ostale promatrane inozemne valute. Britanska je funta ojačala 0,79 posto, na 9,237630 kuna, švicarski franak 0,45 posto, na 6,268886 kuna i američki dolar za 0,01 posto, na 5,695712 kuna po srednjem tečaju. U odnosu na jučerašnju tečajnu listu kuna je ojačala prema dolaru za 0,05 posto i prema franku za 0,02 posto, dok je prema funti oslabila za 0,10 posto.