ZAGREB - Hrvatska narodna banka i predstavnici osam najvećih poslovnih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak dogovorili su danas mjere kojima bi se osiguralo ukupno osam milijardi kuna za financiranje gospodarskog oporavka, napose projekata koji pridonose poboljšanju platne bilance, a krediti za te namjene bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope, izvijestili su iz središnje banke. Dogovoreno je da, uz 4 milijarde kuna koje središnja banka oslobađa smanjivanjem obvezne pričuve u kunskom dijelu, a koje bi preko HBOR-a i njegovog 50-postotnog udjela bile izvor sredstava za kredite iz ovog programa, bankari osiguraju još 4 milijarde kuna iz drugih izvora kao svoju polovicu udjela. To znači da bi ukupni kreditni potencijal za realizaciju ovog modela iznosio 8 milijardi kuna, a krediti bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope, priopćeno je iz HNB-a. Da bi banke potaknuo u realizaciji ovog modela, HNB je, napominje se, predvidio niz dodatnih regulatornih olakšica. Kako navode iz HNB-a, na sastanku je razmatran prijedlog središnje banke da se smanjenjem stope obvezne pričuve s 15 posto na 13,5 posto oslobodi bankovnom sustavu oko 5 milijardi kuna, od čega oko 4,1 milijardu u kunskom i oko 900 milijuna kuna u deviznom dijelu pričuve, a da banke iz drugih izvora pridruže još 8 milijardi kuna. No, bankari su u raspravi isticali da i bez tog programa njima ne manjka ni kapitala niti likvidnosti za povećano kreditiranje, ali da se sa strane potražnje ne nudi dovoljno kvalitetnih programa, te da gospodarstvo nije u stanju u ovoj i sljedećoj godini apsorbirati 12 milijardi kuna kredita za projekte koji bi udovoljavali pretpostavljenim kriterijima. Na kraju je dogovoreno da se za financiranje gospodarskog oporavka osigura ukupno 8 milijardi kuna.
BRUXELLES - Zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal razgovarala je u srijedu u Bruxellesu s predstavnicima Europske komisije o pitanju restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta u poteškoćama. "Održan je tehnički sastanak u Općoj upravi za tržišno natjecanje gdje je gospođa Obradović izvijestila o zadnjem razvoju događaja i o sljedećim koracima koje hrvatske vlasti namjeravaju poduzeti kako bi provele privatizaciju i restrukturiranje brodogradilišta u poteškoćama", rečeno je Hini u Europskoj komisiji. Zamjenica ministra Obradović Mazal nije bila dostupna za izjave. Hrvatska vlada je na sjednici 22. ožujka prihvatila ponudu samoborskog DIV-a o kupnji 8.073.568 dionica Brodograđevne industrije Split. Na istoj sjednici odbila je ponude Danka Končara za kupnjom brodogradilišta u Trogiru i Kraljevici, te odlučila da se za Brodotrogir traži novo rješenje za privatizaciju i restrukturiranje, dok Kraljevica ide u stečaj. Isto tako, vlada je odlučila da će se za riječko brodogradilište 3. maj tražiti novo rješenje za privatizaciju i restrukturiranje, dok će pulski Uljanik ići u privatizaciju po modelu organiziranog radničkog dioničarstva i dokapitalizacijom. Potpredsjednik hrvatske vlade Neven Mimica nedavno je u Bruxellesu novinarima rekao da vlada ima plan B za 3. maj i Brodotrogir, ali da nije vrijeme za otkrivanje pojedinosti.
ZAGREB - Ministar turizma Veljko Ostojić odvojeno se danas susreo se s veleposlanikom Njemačke u Hrvatskoj Berndom Fisherom i veleposlanikom Kine Shenom Zhifeijem koje je između ostaloga upoznao i s mogućnostima ulaganja u hrvatski turizam, izvijestili su iz Ministarstva turizma. Ostojić je naglasio kako je jedan od ciljeva privatizacija 13 turističkih tvrtki u državnom vlasništvu i pretvaranje bivših vojnih objekata u kvalitetne turističke kapacitete, odnosno njihovo stavljanje u funkciju razvoja i novih zapošljavanja. Napomenuo je da je pri završetku katalog investicija za potencijalne ulagače, a u rujnu i strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020.
ZAGREB - Institut IGH sazvao je glavnu skupštinu društva za 25. svibnja, na kojoj će dioničarima biti predloženo izdavanje obveznica zamjenjivih za dionice do ukupnog iznosa od 195 milijuna kuna, navodi se u danas objavljenom pozivu za skupštinu. Ta glavna skupština uslijedit će nakon glavne skupštine sazvane za 26. travnja, na kojoj će, između ostaloga, biti predloženo donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica. "Predloženim povećanjem temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica, o kojem će Glavna skupština odlučivati 26. travnja, te predloženim izdavanjem zamjenjivih obveznica, Društvo bi u cijelosti dovršilo postupak financijskog restrukturiranja, te ostvarilo pretpostavke za novi ciklus organskog rasta te kontinuiranog rasta profitabilnosti i vrijednosti za dioničare", stoji među ostalim u danas objavljenom pozivu za skupštinu.
ZAGREB - Telekomunikacijska tvrtka Optima Telekom je 2011. završila sa 74,7 milijuna kuna operativne dobiti (EBITDA), što je rast od 40 posto u odnosu na 2010., izvijestili su danas iz te tvrtke navodeći da je takav poslovni rezultat pokazalo revidirano konsolidirano financijsko izvješće. Ukupni konsolidirani prihodi Optima Telekoma u 2011. porasli su za 7,5 posto te su iznosili 494,2 milijuna kuna. Najveći rast bilježe prihodi od interneta koji su porasli za 19,3 posto u odnosu na 2010. Prihodi od podatkovnih usluga veći su za 6,7 posto, dok su prihodi od veleprodajnih usluga veći za 30,6 posto. Ukupni podaci o prenosivosti telefonskih brojeva pokazuju prelazak 160.345 brojeva na Optiminu mrežu, što je 27,1 posto od ukupnog broja migriranih brojeva u nepokretnoj mreži i jedan je od značajnih pokazatelja prepoznavanja Optima Telekoma kao poželjnog telekom operatora od strane hrvatskih građana, navode iz te tvrtke.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 33,7 milijuna kuna, a u fokusu ulagača bile su dionice Petrokemije i Valamar Adria Holdinga, dok su dionički indeksi imali različit smjer. Tako je Crobex porastao za 0,17 posto, na 1.838,74 boda, dok je Crobex10 pao za 0,70 posto, na 988,96 bodova. Najlikvidnija je danas bila dionica Petrokemije s prometom nešto većim od 15 milijuna kuna, a iako je tijekom dana bilježila rast cijene i za više od 12 posto, trgovanje završava s rastom za 1,96 posto. Cijena dionice kutinske Petrokemije, pod utjecajem špekulacija o privatizaciji, snažno je rasla na početku današnjeg trgovanja, pa je tijekom jutra dosegnula i povijesno rekordnih 380 kuna, no trgovanje završava uz cijenu od 342 kune. Po rastu cijene za 13,65 posto, na 107,40 kuna, izdvaja se pak dionica Valamar Adria Holdinga kojom je ostvareno 4,8 milijuna kuna prometa. Oko 3,8 milijuna kuna prometa ostvarila je dionica HT-a, a cijena te dionice je porasla 0,71 posto, na 218,39 kuna. Na listi milijunaša našle su se i dionice AD Plastika i Ingre. Pritom je dionici AD Plastika, uz promet od 1,3 milijuna kuna, cijena porasla za 0,95 posto, na 126,49 kuna, dok je dionici Ingre pala za 3,11 posto, na 7,80 kuna, uz promet od 1,1 milijun kuna.