ZAGREB - Prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o padu hrvatskog BDP-a od 0,5 posto u ovoj godini bitno je bolja od prognoza domaćih i stranih analitičara, a rezultat će biti i bolji od prognoze MMF-a, izjavio je danas prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Na pitanje kako komentira sniženu prognozu rasta hrvatskog gospodarstva koju je jučer objavio MMF i u kojoj se očekuje pad BDP-a u ovoj godini od 0,5 posto, Čačić je rekao kako je to znatno bolje od prognoza domaćih i stranih analitičara. "Očekujem da ćemo biti bolji od MMF-ove prognoze", rekao je Čačić na odlasku s konferencije o tržištu nekretnina, na kojoj je predstavio ambiciozni plan "Zagreb na Savi". Upitan hoće li otići ako rezultati budu takvi kakve analitičari predviđaju, odgovorio je da, bude li to tako, nema što tražiti u Vladi. Međutim, to se neće dogoditi što potvrđuju i MMF-ove prognoze, rekao je Čačić.
ZAGREB - Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić predstavio je danas projekt "Zagreb na Savi", čijim bi ostvarenjem u narednih desetak godina prostor oko toka Save kroz Zagreb bio posve izmijenjen, a glavni grad Hrvatske učinjen gradom na rijeci u znatno većoj mjeri nego što je to sada. Osnova ambicioznog projekta je gradnja brane kod zapadnog zagrebačkog naselja Prečko te novog kanala Sava - Sava. To bi, prema Čačićevim riječima na konferenciji o tržištu nekretnina, omogućilo preobrazbu sadašnjeg rješenja, nastalog nakon poplave 1964. godine, zasnovanog na nasipima udaljenim stotinjak metara od Savina korita i oteretnom kanalu Sava - Odra. Takvo rješenje primjereno je područjima u kojima uopće nema gradova i u kojima je zemljište praktički bezvrijedno. Umjesto toga, nakon izgradnje brane u Prečkom, područja s obje strane Save pretvorila bi se u atraktivne urbane prostore s brojnim poslovnim, sportsko-rekreativnim, kulturnim i rezidencijalnim sadržajima, institucijama Vlade, pravosuđa, kongresnim centrom i pratećim sadržajima, kaže Čačić. Cijeli projekt "Zagreb na Savi" investicija je od 1,2 milijarde eura.
ZAGREB - Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) nije zadovoljna prijedlogom izmjena zakona o poljoprivrednoj komori, kojim se ukida obvezno članstvo u toj komori i predviđa da bude dobrovoljno, kao ni zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi koja više se bi bila u sastavu komore. Te je prijedloge izmjena zakona Vlada uputila u saborsku proceduru, a da predstavnici Vlade i Ministarstva poljoprivrede nisu o tome konzultirali komoru, kazao je predsjednik HPK-a Mato Brlošić na današnjoj konferenciji za novinare. Smatra da nije u redu da se Komori ukida status obveznog članstva i predlaže se da ono bude dobrovoljno, ističući da sve komore, koje su registrirane prema zakonu o komorama, što je slučaj i sa HPK, imaju obvezno članstvo. Tražimo od Vlade i Sabora isti status kao i sve ostale komore, kazao je Brlošić. Predstavnici HPK su se osvrnuli i na aktualnu situaciju vezanu za poticaje, navodeći da oko 18 tisuća obiteljskih gospodarstava nije dobilo poticaje, a sjetva je počela. U HPK kažu kako potpore nisu jedini problem koji muči seljake, no kako o problemima nemaju s kim razgovarati jer ih ministar poljoprivrede ignorira.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) odustaje od prikupljanja potpisa za raspisivanje "referenduma o referendumu" zbog nezainteresiranosti većine ostalih sindikata, izvijestio je danas dopredsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak na konferenciji za novinare. Akcija prikupljanja potpisa stoga se neće održati, kako je bilo planirano, tijekom obilježavanja praznika rada 1. svibnja. Vijeće HUS-a odlučilo je da više neće sudjelovati u toj akciji, iako smatra da je dostupnost referenduma građanima jedan od političkih prioriteta Hrvatske, jer trenutne okolnosti umanjuju izglede za uspjeh akcije, pojasnio je. Zbog takve je odluke predsjednik HUS-a Ozren Matijašević najavio ostavku, no Vijeće je zaključilo da nema razloga za ostavkom, pogotovo jer smatra da je Matijašević dosad dobro radio svoj posao. Odluka HUS-a neugodno je iznenadila Maticu hrvatskih sindikata, koja je s njim trebala prikupljati potpise, tako da je čelnik Matice Vilim Ribić najavio da zbog novonastale situacije odgađaju akciju. Ne odustajemo od borbe za ublažavanje uvjeta za raspisivanje referenduma, ali odgađamo prikupljanje potpisa do trenutka dok uspijemo organizirati dovoljan broj volontera, kazao je Ribić.
RIJEKA - U Primorsko-goranskoj županiji u ožujku je bilo evidentirano 19.588 nezaposlenih, što je u usporedbi s prethodnim mjesecom 2,3 posto manje, a u odnosu na isti mjesec prošle godine 1,6 posto manje nazaposlenih, podaci su iz riječkog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Priljev u registriranu nezaposlenost u ožujku je bio manji od odljeva. U evidenciju se prijavilo 1370 osoba, što je 3,6 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Tijekom ožujka iz evidencije nezaposlenih izašla je 1821 osoba, 5,2 posto više nego u istom mjesecu lani. Zaposleno je 1219 osoba, od kojih 1193 na temelju radnog odnosa (28,1 posto više nego u ožujku lani). Poslodavci iz te županije u ožujku su prijavili 2089 slobodnih radnih mjesta, što je 46,4 posto više nego u ožujku prošle godine. Najviše je slobodnih radnih mjesta u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (37,7 posto), trgovini (14,6 posto), prijevozu i skladištenju (11,5 posto).
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi i danas je trgovanje usporeno, a Crobexi stagniraju kao i proteklih 10-ak trgovinskih dana, pa je moguće da tržište skuplja snagu u očekivanju novih smjernica, prije svega iz domaćeg poslovnog sektora. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu tek 0,01 posto, na 1.845 bodova, a Crobex10 0,07 posto, na 1.010 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3,6 milijuna kuna, što je upola manje nego jučer u to doba. Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, sa 984.000 kune prometa. Cijena joj stagnira na 217,5 kuna. Slijedi dionica Petrokemije. Cijena joj je oslabila 0,54 posto, na 313,79 kuna, uz promet od 483.000 kuna. U usporenom današnjem trgovanju, od većih cjenovnih oscilacija, izdvaja se rast cijene dionice Luka Rijeka za 3 posto, te pad cijene dionice Diokija za 4,32 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu oslabila prema euru za 0,20 posto, a oslabila je i prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,485223 kune. Kuna je oslabila i prema drugim važnijim valutama - švicarskom franku za 0,15 posto, američkom dolaru za 0,65 posto i britanskoj funti za 0,81 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,227307 kuna, dolara 5,719587 kuna i funte 9,138351 kunu.