ZAGREB - Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku su u odnosu na veljaču u prosjeku bile više za 1,5 posto, a na kretanje indeksa potrošačkih cijena u ožujku znatno su utjecale promjene stope poreza na dodanu vrijednost, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na ožujak 2011., cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ovogodišnjem su ožujku više za 2 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 2,1 posto. Mjesečni rast potrošačkih cijena od 1,5 posto u ožujku u odnosu na veljaču najviši je rast na mjesečnoj razini od 2000. godine, pokazuju podaci statistike. Godišnja stopa inflacije pak, u ožujku ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, od 2 posto, veća je za 0,7 postotnih bodova nego u veljači u kojoj je godišnja stopa inflacije iznosila 1,3 posto. U ožujku su u odnosu na veljaču, najviše porasle cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku bile više za 7,8 posto (nova kolekcija odjeće i obuće), cijene prometa koje su u prosjeku više za 2,7 posto, pod utjecajem viših cijena goriva za osobna vozila, te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, koje su u prosjeku više za 2,3 posto.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja donijela je novi Pravilnik o obliku i sadržaju te načinu prikupljanja podataka i vođenja evidencija o državnim potporama, a njime je uz ostalo obvezala sve davatelje potpora u Hrvatskoj da joj dostavljaju podatke o korištenju i učincima dodijeljenih državnih potpora, izvijestili su danas iz te agencije. Kako bi davateljima potpora pomogla da uvedu vjerodostojan sustav procjene učinaka potpora, Agencija je, polazeći od svojih iskustava i stečenih znanja na području praćenja i kontrole državnih potpora te od najbolje prakse drugih država članica EU, utvrdila temeljem kojih podataka i informacija će se ubuduće pratiti korištenje i učinkovitost potpora u Hrvatskoj. Agencija će o tome, kroz godišnja izvješća o državnim potporama, izvještavati Hrvatski sabor i javnost. Iz Agencije ističu kako davatelji potpora prije svega moraju jasno utvrditi ciljeve potpore, neovisno o tome radi li se o programu državne potpore ili o pojedinačnoj potpori, kao i definirati polaznu vrijednost (postojeće, zatečeno stanje) koja predstavlja temelj za određivanje cilja državne potpore.
BILJE - Baranjski seljaci obustavili su sve radove na svojim poljima, jer nisu dobili poticaje i nemaju novaca ni za "pokrenuti traktor", od ministra poljoprivrede očekuju odgovor na pitanje što je s isplatama poticaja, a ako toga ne bude uslijedit će prosvjedi, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare u Bilju predsjednik Udruge seljaka "Baranjska brazda" Petar Pranjić. Ustvrdio je kako "unatoč svim pričama kako su poticaji isplaćeni, u Baranji oko 70 posto seljaka nije dobilo poticaje i nalaze se u potpunom kolapsu". Kazao je kako su "baranjski seljaci u kratkom roku pogođeni s tri teške nepogode, sušom, mrazom i ministrom Jakovinom". "Zbog izuzetno teške situacije odlučili smo nadležnom ministarstvu i ministru Jakovini dati rok od 48 sati da vide što se to i zašto događa s isplatom poticaja, nakon čega ćemo bez najave i velikih priča organizirano krenuti u Zagreb", najavio je Pranjić. Naveo je da u Baranji ima oko tisuću malih i većih poljoprivrednih proizvođača, a od ukupnih poljoprivrednih površina obiteljska poljoprivredna gospodarstva obrađuju 50 posto ili oko 20.000 hektara.
SISAK - Američki CMC, koji napušta sisačku željezaru, obustavio je danas isporuku plina za 27 tvrtki s gotovo 800 zaposlenih u sisačkoj Južnoj industrijskoj zoni, što za one tvrtke koje plin koriste kao glavni energent znači i obustavu proizvodnje. Obustava isporuke plina je bila najavljena, ali plinsku mrežu distribucije od CMC-a nitko nije preuzeo. Naime, još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, a i mreža je u vrlo lošem stanju i nužna joj je temeljita sanacija. Tehničkim je pregledom ustanovljeno kako mreža propušta na stotinjak mjesta, pa je njeno korištenje već postalo opasno. Željezara je tvrtke u svom okruženju opskrbljivala i drugim energentima, ali je privremeno rješenje za distribuciju električne energije i vode ipak pronađeno. Moguće rješenje, barem privremeno, očekuje se od sutrašnjeg sastanka svih zainteresiranih u Ministarstvu gospodarstva. Upravo o rezultatima tog sastanka ovisi da li će Montcogim Plinara, lokalni distributer plina, preuzeti distribuciju plina za Južnu industrijsku zonu.
ZAGREB - Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) od 17. do 21. travnja održat će se četiri sajamske priredbe - 36. međunarodni sajam graditeljstva i opremanja, 21. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata BIAM, 24. međunardoni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite Zavarivanje i 54. međunarodni sajam obrtništva. Na 12.500 četvornih metara izložbenog prostora sajmovi će okupiti 317 izlagača iz 25 zemalja, najavljeno je na konferenciji za novinare ZV-a. Na Međunarodnom sajmu obrtništva predstavit će se više od 90 izlagača, a središnji događaj bit će Obrtnički forum, tradicionalni susret predstavnika Vlade i obrtnika. Sajam Graditeljstva ove godine će se održati u manjem obujmu zbog nepovoljne gospodarske situacije koja je zadesila taj sektor gospodarstva. Pojedine industrije građevinskog materijala smanjile su proizvodnju za više od 40 posto u odnosu na 2008., a zaposlenost u tom sektoru nastavlja negativan trend već 30. mjesec za redom. Procjenjuje se da je u građevinskom sektoru od izbijanja krize izgubljeno 25 tisuća radnih mjesta.
ZAGREB - Poduzetnici hrvatske prehrambene industrije u devet su mjeseci 2011. ostvarili izvoz od 3,3 milijarde kuna, što je povećanje za 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, objavila je Financijska agencija. Po podacima Fine, poduzetnici iz prehrambene industrije u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci ostvarili su bruto dobit od 750 milijuna kuna, što je 20,9 posto manje nego u istom razdoblju 2010. U prehrambenoj industriji svega 186 poduzetnika, odnosno 13 posto od ukupno 1.399 poduzetnika u toj branši, prodaje svoje proizvode na stranim tržištima. Dominantna je uloga velikih poduzetnika u ukupnom izvozu te je 10 najvećih izvoznika izvezlo robe u vrijednosti od 1,9 milijardu kuna, što je 58 posto ukupnog izvoza.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u veljači ove godine izdano 630 odobrenja za građenje, što je 14,8 posto manje nego u veljači 2011. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupno su u prva dva mjeseca ove godine izdana 1.222 odobrenja za građenje, a ukupan broj izdanih odobrenja za građenje u razdoblju od siječnja do veljače 2012. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine manji je za 14,5 posto. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u veljači ove godine iznosi 1,3 milijarde kuna. Od toga se 847,4 milijuna kuna odnosi na radove na zgradama, dok su radovi na ostalim građevinama vrijedni 487,1 milijun kuna. Prema dozvolama za građenje izdanim u veljači predviđena je gradnja 1.088 stanova, što je za 25 stanova ili 2,3 posto više nego prema odobrenjima iz veljači 2011. godine.
ZAGREB - Kako nema važnijih poslovnih vijesti, na Zagrebačkoj burzi nema ni okidača za življe trgovanje dionicama, tako da je likvidnost slaba, dok su indeksi u blagom minusu. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,45 posto, na 1.829 bodova, a Crobex10 0,54 posto, na 1.003 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 4,3 milijuna kuna, što je otprilike isto kao i u petak u to doba. Najviše se do podneva trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno 1,04 milijuna kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,5 posto, na 217 kuna. Milijunski promet ostvaren je još i dionicom Petrokemije, pri čemu joj je cijena porasla 5,83 posto, na 304 kune. Među likvidnijim izdanjima većina dionica bilježi pad cijene. Pritom se do podneva po gubitku od 4,17 posto izdvajaju dionice Diokija.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od petka blago ojačala prema euru za 0,04 posto i prema švicarskom franku za 0,09 posto, dok je oslabila prema američkom dolaru i britanskoj funti. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,469847 kuna, a franka 6,214515 kuna. Istodobno su prema kuni ojačale američka i britanska valuta, dolar za 0,93 posto, a funta za 0,37 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,735007 kuna i funte 9,087405 kuna.