ZAGREB - Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, kojemu se pred Haaškim sudom sudi za genocid u BiH, zatražio je od ICTY-ija da izda subpoenu bivšem pomoćniku ministra obrane Vladimiru Zagorcu za razgovor s njegovim pravnim zastupnikom koji bi se trebao održati početkom ožujka u zatvoru u kojem Zagorec služi kaznu, objavio je u srijedu Haaški sud. Karadžić tvrdi da je Zagorec, koji je odbio dobrovoljno razgovarati s predstavnicima njegove obrane, izravno bio uključen u dogovore oko slanje oružja iz Irana preko Hrvatske za bosanske muslimane tijekom 1994-95 godine. Zagorec je tijekom 1994. i 1995. godine obavljao dužnost pomoćnika ministra obrane za nabavu, proizvodnju i opskrbu. U podnesku Karadžić tvrdi da je u tom razdoblju tisuće tona pješačkog oružja i drugog oružja krijumčareno iz Irana i drugih islamskih zemalja vojsci bosanskih muslimana preko Hrvatske te da je "mnogo od toga oružja završilo u tzv. zaštićenim zonama u Srebrenici i Žepi gdje je korišteno za napade i ubijanje srpskih civila u okolnim selima".
SARAJEVO - Policija u Banjoj Luci uhitila je osobu koja je tijekom ispitivanja priznala kako je unijela oružje i eksploziv u sportsku dvoranu u kojoj je u ponedjeljak održana svečana akademija u povodu obljetnice osnutka Republike Srpske, potvrdila je u srijedu glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova RS Mirna Šoja. Ona je lokalnim medijima kazala kako policija trenutačno provjerava njegove motive i moguće veze s drugim osobama. Uhićena osoba čiji identitet nije objavljen za sada se sumnjiči za kazneno djelo terorizma. Tijekom redovitog pregleda dvorane "Borik" uoči održavanja akademije na kojoj je bio i predsjednik Srbije Boris Tadić policija je u nedjelju pronašla skriveno oružje i eksploziv. Službeno je priopćeno kako je riječ o količini oružja koja je "mogla ozbiljno ugroziti sudionike i goste akademije".
KOPENHAGEN - Dansko predsjedništvo Europske unije najavilo je u srijedu novi paket oštrih sankcija Iranu zbog njegova nuklearnog programa, o čemu će se odlučivati 23. siječnja na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja EU-a. O novim sankcijama uperenim protiv naftnog, ali i financijskog sektora u Iranu, "raspravljat će se 23. siječnja" na idućoj sjednici europskih ministara vanjskih poslova koja se trebala održati 30. siječnja, ali je pomaknuta ranije, rekao je danski ministar vanjskih poslova Villy Soevndal, na susretu sa stranim novinarima. Zemlje EU-a su početkom siječnja načelno odlučile o uvođenju naftnog embarga protiv Irana. No još treba utvrditi mnoge pojedinosti. Europske zemlje koje dijelom ovise o uvozu iranske nafte, poput Grčke, Italije i Španjolske, traže zamjenske izvore opskrbe i žele što je više moguće odgoditi uvođenje tih sankcija.
PRAG - Češka vlada usvojila je u srijedu plan povrata otuđene crkvene imovine za vrijeme komunističke vladavine od 1948. do 1989., izjavila je potpredsjednica vlade Karolina Peake, i tako prevladala spor koji je prijetio padom vlade. Premijer Petr Nečas prijetio je izbacivanjem iz vlade ministara iz manjeg koalicijskog partnera Javni poslovi i mogućom ostavkom vlade, ako ta stranka blokira povrat imovine i novčanu odštetu crkvenim zajednicama. No, zamjenica predsjednika stranke i vicepremijerka Karolina Peake izjavila je novinarima da se njezina stranka ne protivi odluci i potvrdila da je vlada usvojila prijedlog. Prema sporazumu vladajućih stranaka i 17 vjerskih zajednica predvođenih Katoličkom crkvom, vlada planira vratiti većinu posjeda konfisciranih tijekom komunističke vlasti, te isplatiti 2,91 milijardi dolara novčane odštete u 30 godišnjih rata.
PEKING - Kina je u srijedu izrazila želju da Iran surađuje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) u tvornici za obogaćivanje uranija u Fordu, a američki ministar financija Timothy Geithner doputovao je u Peking kako bi zatražio od njega da izvrši pritisak na Teheran. "Nadamo se da će Iran i IAEA ojačati svoju suradnju" i "što prije rasvijetliti pitanja u vezi s iranskim nuklearnim programom", rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Liu Weimin. "Obaviješteni smo da je Iran prihvatio mjere zaštite IAEA-e u toj nuklearnoj centrali", dodao je Liu, misleći pritom na tvornicu u Fordu i na obveze Irana u okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) koji dopušta nuklearni program u civilne, ali ne i u vojne svrhe. IAEA je u svom izvješću objavljenom u studenom izrazila "ozbiljnu zabrinutost zbog moguće vojne dimenzije iranskog nuklearnog programa".