ATENA - Grčka neće realizirati proračunski manjak koji su zacrtali EU i MMF, po brojkama koje je u nedjelju objavilo grčko ministarstvo fiancija nakon što je vlada usvojila nacrt proračuna za 2012. Proračunski deficit će ove godine dostići 8,5 posto BDP, što je više od zacrtanih 7,6 posto. Manjak će u 2012. biti smanjen na 6,8 posto BDP-a no i to je više od predviđenih 6,5 posto dogovorenih u zamjenu za financijsku pomoć. "Do kraja 2011. ostaju tri mjeseca a konačna procjena deficita od 8,5 posto BDP-a bit će postigunuta ako državni mehanizmi i građani odgovore sukladno tome", reklo je ministarstvo u izjavi. Grčka vlada je u nedjelju odobrila mjeru kojom se počinje smanjivati broj djelatnika u javnom sektoru, što je bio sporan dio plana štednje koji je bio uvjet za dobivanje zajmova EU-a i MMF-a. Vlada je prošli tjedan objavila nove mjere za 2011. i 2012. Jedna od mjera je isplata samo 60 posto plaće za 30.000 zaposlenih u javnim službama. Ako ti ljudi ne nađu novi posao u roku od 12 mjeseci bit će otpušteni a ta je mjera, po riječima doministra koji nije želio biti imenovan, usvojena jednoglasno.
ATENA - Grčka i inspektori Europske unije (EU), Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) završili su pregovore oko sljedeće tranše iz prošle godine dogovorenog paketa pomoći toj zemlji opterećenoj velikim dugom, potvrdio je u ponedjeljak zamjenik grčkog ministra financija Pantelis Oikonomu i naznačio da je dogovor postignut. On je kazao da je Grčka uspjela uvjeriti svoje kreditore da su neki fiskalni promašaji posljedica puno dublje recesije nego li se očekivalo. "Mislim da smo pročistili sve brojke i razbistrili stvari", rekao je Oikonomu. "Trojku" još očekuju dva sastanka u glavnom grčkom knjigovodstvenom uredu kako bi dvostruko provjerili neke brojeve i očekuje se da će u srijedu početi pisati svoje izvješće, dodao je grčki dužnosnik. Inspekcija nije samo usmjerena na brojke vezane uz proračun 2011., već i na proračunske planove za razdoblje od 2012. do 2014. godine, te na napore da do 2015. Grčka od privatizacije zaradi 50 milijarda eura.
TOKIO - Dužnosnik Europske središnje banke (ECB) Christian Noyer kazao je da je nerealno očekivati veće povećanje kriznog fonda eurozone od onog dogovorenog u srpnju, ali je signalizirao spremnost za raspravu o shemama koje bi omogućile povećanje njegovih kapaciteta putem zaduživanja. Vlade u Europi uvode mjere za proširenje ovlasti 440 milijardi eura vrijednog Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) kojim bi mu se omogućila dodjela preventivnih zajmova, priskakanje u pomoć kod dokapitalizacije banaka i otkup državnog duga na sekundarnom tržištu. To vjerojatno neće biti dovoljno, mišljenja su pak ekonomisti, trgovci i Međunarodni monetarni fond, s obzirom da se europska dužnička kriza pogoršala od srpnja kada su navedene mjere dogovorene. Osvrnuvši se na francuske banke, Noyer je ustvrdio da su one sporo smanjivale ovisnost o dolarskom financiranju, no da je njihova izloženost dugu europskih zemalja sa slabim financijama malena s obzirom na bančin kapital.
BRUXELLES - Aktivnosti u proizvodnom sektoru eurozone pale su u rujnu na najnižu razinu u više od dvije godine, pritisnute snažnim padom novih industrijskih narudžbi, pokazalo je istraživanje instituta Markit. Indeks menadžera nabave (PMI) za industrijski sektor koji izrađuje londonski institut spustio se u prošlom mjesecu na 48,5 bodova, s 50,7 bodova u kolovozu. To je slabije od prvotne procjene u kojoj je njegova vrijednost procijenjena na 48,4 boda i prvi put od srpnja 2009. da je indeks pao ispod 50 bodova, ukazujući na pad aktivnosti. Glavni je razlog takvog rezultata najsnažniji pad novih narudžbi u protekle više od dvije godine, ističu u Markitu. Među pojedinim zemljama eurozone, samo Njemačka i dalje bilježi rast aktivnosti u proizvodnom sektoru, ali je on usporio, uz klizanje indeksa s 50,9 na 50,3 boda. Najveći pad aktivnosti bilježila je Grčka, čiji je PMI iznosio 43,2 boda. Slijede Španjolska i Irska, sa 43,7 odnosno 47,3 boda.
LONDON - Proizvodne aktivnosti u Europi i Aziji oštro su se smanjile u rujnu zbog pada izvoznih narudžbi, zabilježivši razine iz razdoblja kada je zadnja financijska kriza bila u vrhuncu, pokazali su najnoviji podaci. U eurozoni su aktivnosti u proizvodnom sektoru dodatno smanjene u rujnu, zbog pada novih narudžbi po najvišoj stopi od sredine 2009. Iako su europski čelnici dosad uspijevali da dužnička kriza u eurozoni ne izazove financijsku katastrofu, ti podaci svjedoče o pogoršanju gospodarskih prilika diljem 17-člane eurozone. Indeks upravljanja nabavom (PMI) za proizvodni sektor eurozone, koji sastavlja londonska istrživačka tvrtka Markit, a kojim se mjere aktivnosti u tisućama tvornica zemalja toga bloka, u rujnu se spustio na 48,5 bodova, s 49 bodova u kolovozu. Riječ je o drugom mjesecu zaredom da je PMI ispod vrijednosti od 50 bodova, koja dijeli rast od pada aktivnosti. "Ukratko, recesija u proizvodnim sektorima perifernih članica uteg je za ukupni indeks eurozone koji u rujnu sugerira da je gospodarstvo u trećem tromjesečju stagniralo", kazala je Annalisa Piazza u Newedgeu.
MOSKVA - Rusija će 8. studenoga pustiti u rad plinovod Sjeverni tok kojim će se preko Baltičkog mora plin izravno dostavljati zapadnoj Europi, objavio je predsjednik Gazproma, ruskog energetskog diva. "Danas vam mogu reći da će plinovod biti pušten u promet 8. studenoga", rekao je Aleksej Miller na sastanku s ruskim premijerom Vladimirom Putinom. Dugim 1224 kilometara, Sjevernim tokom bi se trebalo transportirati 55 milijardi prostornih metara plina godišnje od Viborga do Greifswalda (Njemačka) preko teritorijalnih voda Rusije, Finske, Švedske, Danske i Njemačke. Prvi cjevovod kapaciteta 27,5 milijarda prostornih metara završen je u svibnju, a okončanje drugog očekuje se 2012. Trasa plinovoda preko Baltičkog mora izazvala je oštre polemike i kritike ekologa. Za Rusiju je to strateški projekt jer zaobilazi problematične susjedne zemlje, posebice Ukrajinu s kojom se godinama spori oko cijene plina. Prijepor je već izazvao u prošlosti blokadu opskrbe Europe plinom. Četvrtina plina za Europu stiže iz Rusije, a 80 posto tih količina u tranzitu je preko Ukrajine. Miller je na sastanku izvijestio da se gradnja projekta Južnog toka, također prema zapadnoj Europi, ali preko Crnog mora, odvija u predviđenim rokovima.
MOSKVA - Rusija će "vrlo pozorno" pratiti odvijanje istrage Europske komisije koja je počela provoditi iznenadne inspekcije u podružnicama ruskog plinskog diva Gazproma u Europi, izjavio je ruski premijer Vladimir Putin. "Ruska vlada vrlo pozorno će pratiti što se događa oko Gazproma", izjavio je Putin u razgovoru s čelnikom te plinske tvrtke Aleksejem Millerom, navodi se na internetskoj stranici ruske vlade. "Istodobno treba surađivati s vlastima zemalja u kojima radite, treba biti otvoren i pomoći službama koje provode provjere, pružiti im objektivne i kompletne informacije", kazao je Putin vlasniku Gazproma. Europska komisija je prošli tjedan provela nekoliko iznenadnih inspekcija u Gazpromu u nekoliko europskih zemalja, posebice u Njemačkoj i Češkoj. Inspekcije su dio šire istrage kompanija koje se bave opskrbom, prijenosom i skladištenjem plina. Sumnja se da se u njima provodi praksa suprotna tržišnom natjecanju, priopćila je EK.
TOKIO - Raspoloženje među glavnim japanskim proizvođačima popravilo se u rujnu jer se tvrtke oporavljaju od posljedica prirodnih katastrofa u ožujku, objavila je središnja banka u najnovijem istraživanju Tankan. Očekivanja velikih proizvođača popravila su se u rujnu, što je rezultiralo rastom indeksa na dva boda, s minus devet bodova u lipnju, pokazalo je tromjesečno istraživanje. To je nešto niže no što su tržišta očekivala, predviđajući rast indeksa na tri boda. Raspoloženje srednjih i malih tvrtki ostalo je negativno. Podaci pokazuju postotak kompanija koje su objavile da su uvjeti poslovanja dobri umanjeno za one koje su ih ocijenile lošima, s tim da pozitivne vrijednosti pokazuju prevlast optimista. Iako su podaci pozitivni prvi put nakon potresa, tsunamija i nuklearne krize, i dalje su niži od podataka zabilježenih prije katastrofe. Tome je razlog zabrinutost zbog snažnog jena, dužničke krize eurozone i usporavanja u SAD-u, tumače analitičari.
LJUBLJANA - Slovenska javnost velikom većinom protivi se novom davanju kredita i jamstava prezaduženoj Grčkoj preko kriznog mehanizma za stabilizaciju eura ESFS-a, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". U telefonskoj anketi provedenoj krajem prošlog tjedna sudjelovalo je 400 ispitanika. Na pitanje treba li Slovenija i dalje financijski pomagati Grčkoj, 76,4 posto odgovorilo je negativno, a pozitivno 20,6 posto, dok ostali nisu dali jasan odgovor. Slovenski parlament sredinom prošlog tjedna prihvatio je zakon kojim se slovenske jamstvene obveze u kriznom fondu zemalja eurozone povećavaju na 3,664 milijardi eura, kako bi se prezaduženoj Grčkoj mogla isplatiti nova tranša pomoći. U okviru EFSF mehanizma Slovenija je kao članica eurozone do sada Grčkoj odobrila 387 milijuna eura kredita.
MADRID/BRUXELLES - Veliki dijelovi poljoprivrednih površina u Španjolskoj mogli bi se pretvoriti u pustinju ili odlagališta otpada ako Europska unija ne osigura dovoljno potpora za mlade poljoprivrednike kako bi ih se spriječilo da napuštaju zemlju. Mjere potpore mladim poljoprivrednicima bit će dio nacrta prijedloga o reformi Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), koji će biti objavljen 12. listopada. Budući da je samo šest posto europskih poljoprivrednika mlađe od 35 godina, vrijeme istječe da se spriječi napuštanje mnogih farmi. Europske statistike pokazuju da europski poljoprivrednici zarađuju u prosjeku manje od tisuću eura na mjesec, 34 posto manje od radnika u gradovima. "CAP sve manje podržava poljoprivredu i to će uništiti konkurentnost, primjerice, poljoprivrede na suhom zemljištu. Mladi odlaze jer nemaju nade", rekao je Luis Lopez-Bellido, profesor poljoprivrede na Sveučilištu u Cordobi. Po sadašnjim propisima za ruralni razvoj u sklopu CAP-a, države članice i EU mogu zajednički s 55.000 eura pomoći poljoprivrednicima mlađim od 40 godina kroz prvih pet godina nakon što pokrenu posao.
RIM - Talijanski automobilski div izvijestio je da će terensko vozilo Jeep SUV proizvoditi u torinskoj tvornici Mirafiori. Talijanski proizvođač većinski je vlasnik Chryslera a danas je najavio da će osuvremenjivanje infrastrukture za najavljenu proizvodnju terenaca početi u sljedećoj godini. Stoga će proizvodnja krenuti u drugoj polovici 2013, navode u poduzeću. Kompanija je izvijestila da će u istoj tvornici proizvoditi i nove i promijenjene verzije modela Alfa Romeo Mita. Ove su godine radnici Mirafiora pristali na fleksibilne radne uvjete koji su po tvrdnjama uprave uvjet za povećanje proizvodnje u zajedničkom ulaganju s Chryslerom. Izvršni direktor Fiata Sergio Marchionne zaprijetio je da će ukoliko sindikati ne prihvate promjene proizvoditi Jeep i Alfa Romeo negdje drugdje.
LONDON - Cijene nafte spustile su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, pritisnute obnovljenim strahovanjima zbog dužničke krize u Europi nakon što je Grčka izvijestila da neće ispuniti zacrtane ciljeve u pogledu manjka. Barel sirove nafte u Londonu pritom je pojeftinio 55 centi, na 102,21 dolar. Na američkom tržištu njegova je cijena pala 68 centi, na 78,52 dolara. Istodobno Christophe Barret iz Credit Agricole CIB naglašava da će na cijene nafte vjerojatno nastaviti utjecati i slabe procjene o potražnji s američkog i europskog tržišta, kao i povratak libijske nafte na tržište. "Cijena iznad 100 dolara za barel u Londonu još je uvijek previsoka, tako da će se morati spuštati", procjenjuje Barret. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u međuvremenu je na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak pala 1,54 dolara u odnosu na prethodni dan, na 101,57 dolara.
LONDON - Priznanje Grčke da neće ispuniti ciljanu razinu proračunskog manjka ove i iduće godine pogodilo je u ponedjeljak europske dionice, s tim da su najgore bile pogođene dionice banaka. Indeks Londonske burze Ftse oslabio je za 1,7 posto na 5.043 boda, frankfurtski DAX za 2,2 posto na 5.379 bodova, a pariški CAC za 2,2 posto na 2.917 bodova. Grčki bankrot sve je bliži a ministri financija eurozone istodobno nastavljaju razgovore o sljedećim koracima za rješavanje dužničke krize. Bankovni sektor ukupno je u ovoj godini izgubio trećinu tržišne vrijednosti. Najveći gubitnik bila je grupa Dexia, čije su dionice pale su 9,8 posto. Ostali veliki gubitnici u bankovnom sektoru bili su i BNP Paribas, Societe Generale i Commerzbank, koji su oslabili između osam i pet posto. Proizvođači vozila, koji spadaju u ciklične sektore, što znači da su u korelaciji s gospodarskim rastom, oslabili su četiri posto. Tako je BMW bio na gubitku 6,7 posto.
TOKIO - Sve lošija gospodarska slika Europe i priznanje Grčke da neće uspjeti smanjiti proračunski manjak prema planu unatoč mjerama štednje jutros su na azijskim burzama raspirili nove prodaje dionica i oštar pad najvažnijih burzovnih indeksa. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks je jutros potonuo 2,3 posto, na 8.493 boda. To je znatno ispod 8.605 bodova, koliko je taj indeks iznosio na zatvaranju 15. ožujka, nakon razornog potresa i tsunamija. Pale su i cijene dionica na ostalim azijskim burzama, pri čemu je indeks burze u Hong Kongu pretrpio gubitak od 5 posto, a australske 2,6 posto. Velike gubitke bilježe i indeksi u Singapuru, Tajvana, Indoneziji, Filipinima i Tajlandu, dok su burze u Kini i Južnoj Koreji zatvorene zbog nacionalnih praznika. Analitičar iz Hong Konga Francis Lun ističe kako tržišta muči to što vlade loše upravljaju svojim gospodarstvima još od financijske krize 2008. Zbog svega toga jutros su na azijskim burzama najviše stradale dionice proizvođača sirovina, industrijskih kompanija i banaka, jer bi upravo one mogle pretrpjeti najviše gubitaka ako se globalna gospodarska situacija pogorša.
NEW YORK - Na Wall Streetu se i ovoga tjedna očekuje nesigurno trgovanje zbog europske dužničke krize, a u fokusu ulagača bit će i novi makroekonomski podaci te vijesti iz kompanija uoči početka sezone objave kvartalnih poslovnih izvješća. Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 1,3 posto, na 10.913 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,4 posto, na 1.131 bod, a Nasdaq indeks 2,7 posto, na 2.415 bodova. Na Wall Streetu i dalje vlada velika nesigurnost. S&P 500 indeks potonuo je u trećem tromjesečju za 14,3 posto, što je njegov najveći kvartalni pad od kraja 2008. godine, pri čemu je tržišna vrijednost dionica uvrštenih u taj indeks srezana za 1.700 milijardi dolara. I ovoga će tjedna u fokusu ulagača biti sve vijesti u vezi dužničke krize u eurozoni i novi makroekonomski podaci. S najvećim se nestrpljenjem očekuje izvješće o zaposlenosti u SAD-u.