WASHINGTON - Europska dužnička kriza i političke podjele u Sjedinjenim Državama najveće su prijetnje za svjetsko gospodarstvo, kazao je u četvrtak američki ministar financija Timothy Geithner. Nagli skok cijena nafte u prvoj polovini godine i potres u Japanu značajno su usporili rast, ali je utjecaj ta dva faktora, po Geithneru, u međuvremenu počeo blijediti. "Nad nama se još uvijek nadvijaju oblaci europske krize i duboke dvojbe u svijetu i u samoj zemlji je li politički sustav u Sjedinjenim Državama dorastao izazovima s kojima smo suočeni", kazao je Geithner uoči sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke ovog vikenda u Washingtonu. "Posrijedi nisu samo kratkoročni izazovi potpore gospodarstvu koje se još oporavlja od krize već i dugoročni izazovi rasta i konkurentnosti i fiskalne održivosti", pojasnio je američki ministar financija na skupu čiji je pokrovitelj časopis National Journal. Geithner će se sastati s kolegama iz skupine najvećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju G20, a u fokusu njihovih razgovora bit će europska kriza i njezin utjecaj na povjerenje tržišta. Ministri financija zemalja širom svijeta usmjeravaju pritisak na Europu da uloži veće napore u obuzdavanje eskalacije dužničke krize koja je uzdrmala tržišta i europski financijski sustav. Geithner vjeruje da je Europa sposobna to učiniti. "Idućih tjedana i mjeseci poduzet će snažnije mjere", prognozirao je.
FRANKFURT - Glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) na odlasku Juergen Stark upozorio je u četvrtak da golemi dugovi država prijete opstanku jedinstvene europske valute i pozvao je EU da poduzme strože mjere kako bi primorao prekomjerno rastrošne vlade na disciplinu. Ostali ekonomisti upozoravali su da je opstanak eura u opasnosti, no ocjene Starka u najnovijem dokumentu u čijoj su izradi sudjelovala još trojica ekonomista neuobičajene su, jer dolaze od visokorangiranog središnjeg bankara. Stark i njegovi suautori kazali su da goleme razine državnog duga riskiraju potkopati stabilnost, rast i zapošljavanje, kao i održivost same monetarne unije. U dokumentu koji je objavljen na internetskoj stranici ECB-a, ali ne odražava njezino stajalište, autori odbacuju mjere koje su nedavno usvojili čelnici EU-a kao nedovoljne za jačanje kontrole nad potrošnjom vlada zemalja članica, ističući da im ostavljaju previše prostora za uzajamni blagi tretman. Stark i suautori Ludger Schuknecht, Philippe Moutot i Philipp Rother pozvali su eurozonu da postane puno strožom u pogledu prekomjerne potrošnje država. Poručuju vladama da bi trebale dobiti odobrenje ostalih 16 članica eurozone za to što im deficiti premašuje gornju dozvoljenu granicu od tri posto BDP-a, plafon koji zanemaruje mnogo zemalja od uspostave eura u 1999. U zemljama koje ne ispunjavaju uvjete odobrene im pomoći trebalo bi postaviti financijske upravitelje koji bi odobravali proračune. Također pozivaju na uspostavu politički neovisnog ureda za europski proračun koji bi procijenio potrošnju država.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Pad novih industrijskih narudžbi u eurozoni ubrzao je u srpnju na 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada se njihov indeks smanjio za revidiranih 1,2 posto, objavio je u četvrtak europski statistički ured. U Europskoj uniji tempo pada ostao je ujednačen na 0,8 posto, pokazuju podaci Eurostata. Pritom je podatak za lipanj revidiran, nakon početne procjene pada industrijske proizvodnje za 0,3 posto. Među zemljama članicama čijim podacima raspolaže Eurostat, najveći rast narudžbi bilježile su Švedska, za 5,8 posto, i Rumunjska, za 3,6 posto. Najveći pad zabilježen je u Francuskoj, za 11,2 posto, i Finskoj, za 10,3 posto. Na godišnjoj razini indeks novih narudžbi u industriji eurozone porastao je za 8,4 posto dok je u 27-članoj Uniji uvećan za 6,8 posto. Najizrazitiji je rast bilježila estonska industrija, s rastom narudžbi za 24,5 posto. Slijedi ona u Litvi, s povećanjem narudžbi za 24,4 posto. Najveći pad bilježila je Mađarska, za 6,0 posto, i Španjolska, za 1,9 posto.
BEČ - Akcijski plan jačanja sigurnosti nuklearnih elekrana prihvaćen je u četvrtak na općoj konferenciji Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču i to je zadnja etapa prije njegove primjene. Taj plan, predložen nakon katastrofe japanske nuklearke Fukushime, prihvatili su predstavnici 151 zemlje članice UN-ove agencije, što je bila formalnost pošto ga je prošli tjedan podržalo Vijeće guvernera. "Ovaj akcijski plan mora biti brzo i djelotvorno primijenjen konkretnim mjerama i suradnjom između zemalja članica, međunarodnih organizacija i drugih", rekao je japanski veleposlanik pri IAEA-ji Takeshi Nakane. Program u 12 točaka poziva zemlje da na dragovoljnoj osnovi procijene sigurnost svojih nuklearnih elektrana i prihvate dodatne inspekcije međunarodnih stručnjaka. Predlaže i ustroj nacionalnih ekipa za hitnu intervenciju koje bi krenule u pomoć u inozemstvo u slučaju krize. Neke zemlje poput Njemačke i Švicarske, kritizirale su akcijski plan jer nije obvezujući. Glavni tajnik IAEA-e Yukiya Amano predložio je da međunarodni stručnjaci u iduće tri godine ispitaju 10 posto od 432 nuklearne elektrane u svijetu te objave rezultate. Tomu su se pak usprotivile neke druge zemlje predvođene Sjedinjenim Državama i Kinom. IAEA procjenjuje da će između 90 i 350 novih reaktora biti sagrađeno u svijetu do 2030.
LONDON - Euro je u četvrtak oslabio prema dolaru i jenu na međunarodnim tržištima valuta jer su ulagači nagrnuli u sigurna utočišta za kapital nakon što je američka središnja banka upozorila na značajne rizike za gospodarstvo. Euro je oslabio prema dolaru 0,7 posto, na 1,3473 dolara, nakon što je nakratko dotaknuo i najnižu razinu od kraja veljače od 1,3447 dolara. Spustio se na elektronskoj platformi EBS i na najnižu razinu prema jenu u 10 godina od 102,615 jena. Dolar je pak ostao nepromijenjen prema jenu, na 76,46 jena. Ujedno je dosegnuo najvišu razinu u više od pet mjeseci prema švicarskom franku, te se njime trgovalo po 91,45 centima. Među ostalim valutama isticao se japanski jen, koji se zadržao nadomak rekordno visokim razinama prema euru i dolaru, pa je i dalje prisutan rizik od intervencije japanske središnje banke. Japansku valutu podupire bijeg ulagača od rizika zbog usporavanja rasta i dužničke krize u eurozoni.