BASEL - Gospodarski rast usporava, ali nema naznaka recesije u svijetu, ustvrdili su u ponedjeljak guverneri središnjih banaka, objavivši da ne planiraju zajedničke poteze. Središnje banke spremne su po potrebi povećati likvidnost i ne vide znakove deflacije u razvijenim gospodarstvima, kazao je Jean-Claude Trichet, u nastupu pred novinarima kao predsjedatelj razgovora pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS). "Mi ni u kom slučaju ne vidimo recesiju, ali vidimo usporavanje u odnosu na ono što je uočeno u proteklom razdoblju", kazao je Trichet novinarima na tiskovnoj konferenciji. Trichet je kazao da globalni središnji bankari često međusobno razgovaraju i da su ujedinjeni kada je riječ o cilju, iako to ne mora nužno značiti da su usvojili jednake političke poteze. "Mi smo u neprestanim konzultacijama", kazao je. Osvrnuvši se na ECB na čijem je čelu, Trichet je kazao da bančina odluka o otkupu državnih obveznica nije naštetila njezinoj vjerodostojnosti. "Imamo visoki stupanj vjerodostojnosti koju ćemo očuvati u svim uvjetima kao što smo činili od početka ove krize", istaknuo je. Naglašavajući ozbiljnost situacije u eurozoni, jer je Grčka u ponedjeljak potvrdila da novca ima samo za još nekoliko tjedana, čelnik ECB-a pozvao je i na brzu, sveobuhatnu provedbu već donesenih odluka, uključujući i onu od 21. srpnja kada je Grčkoj obećan drugi paket pomoći.
BERLIN - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i njemačka kancelarka Angela Merkel potvrdili su nakon sastanka u ponedjeljak u Berlinu da bi "proces usvajanja proširenih ovlasti EFSF-a trebao biti dovršen do rujna", kaže se u priopćenju objavljenom nakon sastanka. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), ustanovljen prošle godine radi pomoći zemljama koje se nađu u novčanim poteškoćama, trebao bi dobiti mogućnost kupnje obveznica zemalja u teškoćama na sekundardnom tržištu. Glasovanje o proširenju ovlasti EFSF-a već je obavljeno u Francuskoj, a predviđeno je za 29. rujna u Njemačkoj. Slovačka je pak najavila da namjerava odgoditi glasovanje do prosinca. Merkel i Barroso "složili su se da su stabilnost i rast u zemljama eurozone ključni uvjet za stabilni euro", kaže se u priopćenju koje je objavio ured njemačke kancelarke. Dvoje dužnosnika "također se slažu o iznimnoj važnosti eura za Europu i Njemačku". Berlin je također u ponedjeljak pokušao "smiriti loptu" nakon više izjava iz njemačkih izvora u posljednje vrijeme koje su spominjale mogućnosti propasti Grčke i njezina izlaska iz eurozone. Glasnogovornik njemačkog ministarstva gospodarstva kazao je da Njemačka želi da Grčka ostane članica eurozone.
BRUXELLES - Države istočne Europe, koje još nisu članice eurozone, izrazile su u ponedjeljak nezadovoljstvo što su ostavljene po strani u aktualnim raspravama o reformi Europske monetarne unije, te su zaprijetile da bi mogle ponovno staviti na referendum svoje članstvo u Europskoj uniji. Sastanak o toj temi okupio je u Bruxellesu ministre za europske poslove sedam država istočne Europe, Poljske, Češke, Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Litve i Latvije, na rubu sastanka s njihovim europskim kolegama, kazali su europski diplomatski izvori. Te zemlje ušle su u EU 2004. i 2007. i u svojim pristupnim ugovorima prihvatile su obvezu uvođenja eura kada za to budu spremne. No aktualne rasprave, potaknute Francuskom i Njemačkom, o reformi ekonomskog upravljanja u eurozoni zbog dužničke krize, potiču njihovo nezadovoljstvo jer imaju dojam da su ostavljene po strani iako će ih se reforme prije ili kasnije ticati. "Svih sedam država složilo se da bi promjena u zakonskom okviru eurozone mogla promijeniti uvjete pristupnih ugovora" o njihovu ulasku u EU "i prisiliti ih da ponove referendume" o članstvu u EU-u, istaknuo je izvor blizak pregovorima. Zatražili su također da oni među njima koji to žele budu primljeni za pregovarački stol eurozone "o mogućim reformama", dodao je.
BUDIMPEŠTA - Prijedlog mađarskih vladajućih stranaka Fidesz-JKDNP o povratu deviznih kredita po fiksiranim valutnim tečajevima izvediv je, kazao je u ponedjeljak mađarski premijer, dodajući ipak da konačnu odluku o tome mora donijeti parlament. "Predlažemo da uz prijedlog parlamentarne skupine Fidesza i kršćanskih demokrata zastupnici ne iznose dodatne prijedloge kojima bi se opterećivao bankovni sustav u vezi s konačnim povratom kredita", kazao je Viktor Orban. "To znači da uz konačni povrat ne bi trebali određivati obveznu konverziju kredita u forinte ili obvezno izdavanje kredita u forintima, jer s time će se ionako početi", naglasio je. "Uz ta upozorenja, smatramo inicijativu Fidesz-a i parlamentarne skupine kršćanskih demokrata izvedivom, ali odluku će morati donijeti parlament", naglasio je mađarski premijer. Upozorio je također da je vlada razmotrila moguće posljedice plana i utvrdila da banke u inozemnom vlasništvu imaju potporu krovnih tvrtki dok mađarska OTP banka i njezin konkurent FHB po potrebi imaju pristup državnoj potpori. Kontroverzni prijedlog, zbog kojeg je u ponedjeljak Budimpeštanska burza obustavila trgovinu dionicama banaka OTP i FHB, iznio je krajem prošlog tjedna čelnik vladajuće parlamentarne skupine desnog centra Fidesz Janos Lazar. Njime bi se kućanstvima omogućilo da vraćaju kredite jednokratnom isplatom, pri čemu bi se oni u francima vraćali po tečaju od 180 forinti za franak, a oni u eurima po tečaju od 250 forinti za euro. U ponedjeljak se frankom trgovalo po 234 forinte, a eurom po 282 forinte.
LONDON - Cijene nafte pale su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima uslijed produbljivanja zabrinutosti oko dužničke krize u Europi i usporavanja globalnog rasta. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu pala je nakratko čak 2,35 dolara na 110,42 dolara, ali se zatim oporavila na oko 111,40 dolara. Na američkom tržištu cijena barela bila je u minusu 2,24 dolara i iznosila 85,00 dolara, a zatim se popela natrag na oko 86,20 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 110,40 dolara, što znači da je bila 1,75 dolara niža nego dana ranije.