ZUERICH - Utvrđivanje privremene ciljane razine tečaja švicarskog franka prema euru moglo bi biti opcija u izvanrednoj situaciji, kazao je u ponedjeljak čelnik udruženja švicarskih banaka. "Fiksiranje razina moglo bi biti mogućnost u izvanrednoj situaciji", kazao je Patrick Odier na tiskovnoj konferenciji. Čelnik udruženja švicarskih banaka pritom nije želio navesti koju bi razinu trebalo ciljati i u kojem vremenskom razdoblju. Švicarski franak u posljednjih šest mjeseci niže rekorde a 9. kolovoza se gotovo izjednačio s eurom. Snažan franak koji zadaje velike glavobolje i hrvatskim građanima potaknuo je pozive švicarskoj središnjoj banci da poduzme mjere kojima bi se obuzdao njegov snažan rast. Euro je danas dodatno oslabio prema franku i njime se trgovalo po 1,1113 franaka.
DUBLIN - Europsko udruženje banaka (EBA) razmišlja o usvajanju pravno obvezujućih propisa o plaćama i bonusima bankara, kazao je u ponedjeljak njegov izvršni direktor. Prošlog je mjeseca EU u sklopu izrade nacrta zakona o kapitalu i likvidnosti zatražio od EBA-e da prouči visinu plaća zaposlenih u bankovnom sektoru. Udruženje mora sastaviti izvješće o tom pitanju do kraja 2013. "Mogli bismo usvojiti tehničke standarde o visini plaća" koji bi bili pravno obvezujući, kazao je novinarima izvršni direktor EBA-e Adam Farkas. "Nije vjerojatno da će to biti prije kraja ove godine", kazao je. Propisi bi se odnosili na bankarske plaće općenito, s naglaskom na bonusima, rekao je Farkas. EBA trenutno procjenjuje provedbu dobrovoljnih smjernica koje je utvrdio njezin prethodnik, Odbor europskih bankovnih supervizora. U udruženju se nadaju da će dovršiti taj posao do kraja godine, rekao je Farkas.
BRUXELLES - Njemačka kancelarka Angela Merkel priprema novi politički zaokret i planira uspostavu Europe dviju brzina, u kojoj bi članice eurozone uspostavile još čvršći savez s jedinstvenom fiskalnom, proračunskom i socijalnom politikom, objavio je u ponedjeljak Spiegel Online. Pod pritiskom krize eura, Merkel je nedavno počela razmišljati o napuštanju koncepta jedinstvene Europe, navodi Spiegel. To bi značilo čvrsto povezivanje zemalja eurozone, možda i putem zasebnog ugovora koji bi se primjenjivao paralelno s Lisabonskim ugovorom, rekla je Merkel. Čvršća integracija zemalja članica eurozone znači i njihovo postupno odustajanje od nekih elemenata nacionalne suverenosti. Za bržu integraciju trebat će stvoriti nova tijela, koja će biti manje ovisna o postojećim strukturama EU-a. Jedan od prvih koraka u tom pravcu bit će uspostava analitičkog odjela pri Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF), kojem je na čelu Nijemac Klaus Regling. Taj analitički odjel bi pratio financijska tržišta i pripremao prijedloge kako EFSF može izbjeći krize. U EFSF-u sudjeluju samo članice eurozone i Lisabonski ugovor nema nikakve veze s tom institucijom. Poslove eurozone vodili bi čelnici njezinih država članica pod predsjedanjem Hermana Van Rompuya, a euroskupina bi dobila svoje vlastito tajništvo. Po Spiegelu, kancelarka Merkel razmišlja i uvođenju prava na tužbu Europskom sudu pravde protiv zemalja članica eurozone koje bi kršile pravila pakta o stabilnosti zajedničke valute, za što bi ponovno trebalo mijenjati Lisabonski ugovor.
FRANKFURT - Prekonoćni depoziti europskih banaka pri Europskoj središnjoj banci dosegnuli su na kraju prošlog tjedna najveći iznos u ovoj godini, pokazali su u ponedjeljak objavljeni podaci ECB-a, signalizirajući nesklonost banaka međusobnim pozajmicama. Tako su 24-satni depoziti banaka eurozone pri Europskoj središnjoj banci u petak doseguli vrijednost od 151 milijardu eura, odražavajući obnovljene zabrinutosti u vezi s dužničkom krizom u eurozoni. Prethodni najviši iznos takvih depozita bio je 145,2 milijarde eura a zabilježen je 8. kolovoza. Više vrijednosti prekonoćnih depozita banaka pri središnjoj banci očituju njihovu nesklonost da posuđuju novac jedne drugima na međubankovnom tržištu. Novac položen pri ECB-u donosi kamatu od 0,75 posto koja je niža od kamata na međubankovne pozajmice. Istodobno su hitne 24-satne pozajmice banaka u eurozoni u petak iznosile samo 14,0 milijardi eura. Strahuje se da bi se pojedine banke u Europskoj uniji mogle naći u teškoćama u slučaju eskalacije dužničke krize u eurozoni budući da su vlasnici značajnih iznosa duga prezaduženih zemalja-članica. Stoga je i čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde u ponedjeljak ponovila nedavno izrečeno upozorenje da europske banke općenito trebaju dodatni kapital kako bi se zaštitile od rizika povezanih s dužničkom krizom.
LONDON - Euro je u ponedjeljak oslabio prema drugim značajnim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima zbog zabrinutosti oko grčkog i talijanskog fiskalnog deficita i sumnji u vezi sposobnosti eurozone da riješi dužničku krizu. Euro se tako nakratko spustio na 1,4113 dolara, najnižu razinu od sredine kolovoza, no potom se oporavio, te se njime trgovalo po 1,4160 dolara. Dodatno ga je pritisnuo i današnji pad cijena dionica na europskim tržištima. Jedinstvena europska valuta oslabila je i prema švicarskom franku, i to 0,7 posto, spustivši se na 1,1113 franaka. Potražnju za švicarskom valutom poduprle su tvrdokorne zabrinutosti u vezi gospodarstva eurozone, a privlačnost mu raste i zbog nastavljenog usporavanja američkog gospodarstva. Dolar je pak ostao nepromijenjen u odnosu na jen i njime se trgovalo po 76,82 jena, dok je prema franku blago oslabio, 0,24 posto, kliznuvši na 78,63 centima. U središtu pozornosti bit će ovog tjedna i zasjedanja značajnih središnjih banaka, poglavito Europske središnje banke (ECB) u četvrtak, s obzirom na snažne naznake posrtanja oporavka globalnog gospodarstva. Tržišta spekuliraju u vezi toga hoće li Europska središnja banka nastaviti s kupovinama talijanskih državnih obveznica, što je bilo izazvalo veliku podijeljenost dužnosnika ECB-a.