STRASBOURG - Grčka insolventnost ili istupanje iz eurozone imali bi dramatične posljedice i po samu Grčku i po Europu i ostatak svijeta, upozorio je u srijedu povjerenik EU-a za gospodarsku politiku. "Društvena, ekonomska i politička cijena insolventnosti ili istupanja Grčke iz eurozone bila bi dramatična, ne samo za samu Grčku već i za članice eurozone i za partnere u svijetu", kazao je Olli Rehn zastupnicima u Europskom parlamentu. Njegovo se upozorenje nadovezuje na pojačana očekivanja u Europi, usprkos službenim demantijima, da je Grčka na putu da objavi insolventnost, što bi je prisililo da odgodi povrat nekih dugova. Rehn je pozvao članice eurozone da što prije usvoje novi paket pomoći za Grčku, koji je dogovoren 21. srpnja, ali su njegovo usvajanje zakomplicirali dodatni zahtjevi Finske, Slovačke i Nizozemske. Zatražio je također brzo odobravanje odluke o proširenju ovlasti kriznog fonda eurozone kako bi na sekundarnim tržištima mogao kupovati obveznice prezaduženih zemalja-članica. "Zahvaljujući većoj fleksibilnosti i efikasnosti Europskog fonda za financijsku stabilnost moći ćemo ranije i efikasnije djelovati kako bismo zajamčili financijsku stabilnost u Europi", pojasnio je.
LONDON - Euro je u srijedu blago ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima zbog potencijalnog uvođenja zajedničke obveznice eurozone, no i dalje je osjetljiv pa bi se mogao vratiti najnovijim niskim razinama na koje se spustio početkom tjedna. Euro je tijekom dana ojačao 0,3 posto, na 1,3720 dolara. U ponedjeljak se spustio na najnižu razinu u sedam mjeseci od 1,3495 dolara. Dolar je blago oslabio i prema jenu, te se njime trgovalo po 76,78 jena. Jedinstvena europska valuta ojačala je nakon što je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso obećao da će EK uskoro objaviti dugo iščekivanu studiju o uvođenju zajedničke obveznice eurozone, što se smatra potencijalnim rješenjem za dužničku krizu. Barrosove izjave potaknule su jačanje rizičnije imovine, uključujući dionice. Ipak, tržišni sudionici i dalje su oprezni jer je upozorio da najavljeni potez ne bi značio završetak krize, a i Njemačka se i dalje snažno protivi tome. "Ako pritisak na veća gospodarstva poput Španjolske i Italije ne popusti te ako izostane pomoć američke središnje banke u obliku kvantitativnog popuštanja, postoji rizik da se tečaj eura prema dolara utvrdi u rasponu od 1,35 do 1,30 dolara", kazao je Roberto Mialich, valutni strateg u milanskom UniCreditu. "Dovoljna je i najmanja loša vijest da se poništi svaki oporavak eura prema dolaru", istaknuo je.
BRUXELLES - Većina Europljana smatra da je članstvo u Europskoj uniji dobra stvar za njihovu zemlju, ali da im euro ne donosi očekivane koristi, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja koji je je realizirao German Marshall Funds (GMF), a objavljeno je u srijedu u Bruxellesu. Šezdeset i sedam posto ispitanika u dvanaest zemalja EU-a ocjenjuje "članstvo u EU-u dobrom stvari za njihovu ekonomiju". Nijemci su najnaklonjeniji članstvu (76 posto), a iza njih Poljaci (74 posto) i Nizozemci (73 posto), dok je samo 46 posto Britanaca i Bugara tog mišljenja. S druge strane, samo 40 posto ispitanih Europljana ocjenjuje da euro jest (za zemlje koje jesu u eurozoni) ili će biti (za one koji još nisu) pozitivna stvar za gospodarstvo njihove zemlje, dok je 53 posto suprotnog mišljenja. Slovačka je jedina zemlja u kojoj većina (55 posto) gleda pozitivno na jedinstvenu valutu. Mišljenja su podijeljena u Italiji, Njemačkoj i Nizozemskoj, a negativna u Francuskoj (54 posto) i Portugalu (58 posto). Šezdeset posto Europljana podržava sudjelovanje svoje zemlje u fondu čiji je cilj pomoći zemljama koje se nađu u financijskim teškoćama.
RIM - Vlada talijanskog premijera Silvija Berlusconija u srijedu je u donjem domu parlamenta dobila zeleno svijetlo za paket oštrih mjera štednje vrijedan 54 milijarde eura, u cilju zauzdavanju ozbiljne financijske krize. Donji dom je sada pred konačnim izglasavanjem, što uglavnom predstavlja formalnost, kako bi taj paket mjera dobio zakonsku snagu. Plan oštrih mjera štednje donesen je pod pritiskom Europske središnje banke i talijanskih partnera u Europskoj uniji.
LONDON - Cijena barela sirove nafte u Londonu pala je u srijedu pod pritiskom loše prognoze potražnje i očekivanja povećane ponude iz Sjevernog mora i Libije. Cijena barela sirove nafte u Londonu pala je za 15 centi na 111,74 dolara. Na američkom tržištu bila je u minusu jedan dolar i iznosila 89,21 dolara. Visoke maloprodajne cijene zakočile su američku potrošnju benzina i odvratile vozače od cesta, zbog čega je netom završena sezona vožnje bila najslabija po potražnji za benzinom od 2009., objavio je MasterCard. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u međuvremenu da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 108,42 dolara, što znači da je bila 56 centi viša nego dan ranije.