ZAGREB/WASHINGTON - Svjetsko gospodarstvo ove će i iduće godine porasti po stopi od 4,0 posto, slabije nego što se ranije procjenjivalo, zbog usporavanja rasta ponajprije razvijenih gospodarstava, te rastućih rizika, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnim jesenskim Svjetskim gospodarskim prognozama (WEO). Stope rasta za globalno gospodarstvo za ovu godinu snižene su tako za 0,3 postotna boda u odnosu na projekciju objavljenu u sklopu lipanjskog izdanja MMF-ovih prognoza, a za iduću, za 0,5 postotnih bodova. Prognoze rasta za skupinu razvijenih gospodarstava svijeta za ovu su godinu snižene za 0,6 postotnih bodova, na 1,6 posto, a za iduću za 0,7 postotnih bodova, na 1,9 posto. Izrazitije su pritom snižene prognoze za Sjedinjene Države, za puni postotni bod, na 1,5 posto u 2011., te za 0,9 postotnih bodova, na 1,8 posto u 2012. Za eurozonu je prognoza snižena za 0,4 i 0,6 postotnih bodova, pa ove godine može očekivati rast od 1,6 posto a iduće od 1,1 posto.
BRUXELLES - Povjerenik Europske unije za konkurentnost u utorak je upozorio da će zbog eskalacije dužničke krize dokapitalizacija možda biti nužna u više od devet banaka koliko ih ovog ljeta nije prošlo provjeru otpornosti na stres. Povjerenik Joaquin Almunia u utorak je izjavio da će s obzirom na pogoršanje krize EU prolongirati ublažene propise o državnim potporama za banke i nakon 2011. EU je ublažila neke od propisa o državnoj pomoći bankama tijekom financijske krize u 2008. kako bi se olakšalo privremeno odobravanje hitnih mjera pomoći. Almunia je naglasio da je priželjkivao skoriji povratak uobičajenim propisima. "To je i bila moja namjera sve do ljeta. Međutim, situacija s kojom se sučeljavamo ovih dana zahtijeva produljenje važećeg režima državne pomoći u kriznim razdobljima", objasnio je. Devet europskih banaka nije prošlo na srpanjskim provjerama otpornosti na stres a još njih 16 jedva je prešlo prag.
LONDON/NEW YORK - Euro i dolar u utorak su na međunarodnim tržištima ojačali prema švicarskom franku u promjenjivoj trgovini nakon što je Italiji snižen kreditni rejting, no jedinstvena europska valuta ostaje osjetljiva na naznake daljnjeg pogoršanja dužničke krize u eurozoni. Euro je tijekom dana ojačao 0,9 posto prema franku i njime se trgovalo po 1,2167 franaka na elektronskoj platformi za trgovanje EBS, nakon što je nakratko poskočio na 1,2215 franaka, najvišu razinu od prve polovine srpnja. Dolar je prema franku bio na dobitku 0,7 posto i njime se trgovalo po 88,84 centima, nakon što je nakratko dosegnuo 89,22 centima na EBS-u, najvišu razinu od 12. rujna. Euro je bio na dobitku i prema dolaru, oko 0,3 posto, te se njime trgovalo po 1,3723 dolara na EBS-u, nakon što je ranije nakratko dosegnuo 1,3745 dolara. Prema jenu se euro oporavio na 104,76 jena nakon što se nakratko spustio na 104 jena, sasvim blizu najniže razine u posljednjih 10 godina od 103,9 jena, zabilježene prošli tjedan. Dolar je prema jenu ostao nepromijenjen, na 76,58 jena. Jedinstvena valuta oporavila se od početnih gubitaka izazvanih odlukom agencije za kreditne rejtinge Standard & Poor's o sniženju rejtinga Italije, ali veći dobitci nisu vjerojatni zbog mogućeg bankrota Grčke.
BRUXELLES - Ministri poljoprivrede zemalja članica Unije nisu se u utorak uspjeli dogovoriti o nastavku programa pomoći u hrani za najsiromašnije na sadašnjoj razini zbog protivljenja šest članica. "Unatoč tome, moramo donijeti odluku o budućnosti programa", rekao je poljski ministar poljoprivrede Marek Sawicki, najavivši nastavak rasprave na listopadskom sastanku ministara poljoprivrede. Oko 13 milijuna europskih građana u 19 od 27 zemalja članica prima pomoć u hrani iz poljoprivrednih viškova. Taj program uspostavljen je 1987. u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), ali su nakon niza reformi u poljoprivredi zalihe hrane namijenjene za taj program prilično su smanjene tako da je Komisija na tržištu morala kupovati hranu kako bi zadržala dostignutu razinu pomoći. Europski sud pravde (ICJ) u travnju je na tužbu Njemačke presudio da kupovina hrane u te svrhe nije u skladu s pravilima CAP-a, što znači da će u 2012. moći podijeliti hrane samo u visini postojećih zaliha od 113,5 milijuna eura, umjesto 500 milijuna eura koliko je do sada distribuirano. Njemačka, Britanija, Nizozemska, Češka, Danska i Švedska protive se kompromisnom prijedlogu Europske komisije, koja je predložila program na trogodišnjoj osnovi koji bi sufinancirale članice u visini do 25 posto unutar godišnjeg limita od 500 milijuna eura. Te zemlje ističu da je pomoć najsiromašnijima stvar socijalne, a ne poljoprivredne politike, što smatra i Europski sud pravde.