O knjizi su govorili urednica, književnik Josip Laća i akademik Ivan Aralica. Mihanović-Salopek je ocijenila kako je u knjigama sakupljen reprezentativan izbor prikaza, recenzija, pogovora i ogleda širokog spektra književnih kritičara koji su pisali o djelima jednoga od najčitanijih i najsnažnijih pisaca suvremene hrvatske književnosti.
"Književni stil i pravac povijesnog romana, Aralica gradi na tradiciji realističkoga, simboličnog i poučnog sagledavanja povijesti", napomenula je, dodavši kako nije slučajno da se on posvećuje obliku povijesnog romana jer je hrvatski nacionalni identitet mnogo puta bio osporavan.
"Pojedinim kritičarima nije bio po volji i ukusu Araličin izbor tematike pa su kritikom htjeli preusmjeriti pisca ili eutanazirati postojeće njegovo djelo", dodala je.
U knjigu su uvršeteni i kritičari s područja bivše jugoslavenske države, rekla je dodavši kako su svi oni o Aralici pisali s uvažavanjem.
"Međutim, kako se ratna omča stezala oko Hrvatske tako su se mijenjala i mišljenja o Aralici", primjetila je.
O Aralici su pisali mnogi, a s ideoloških stajališta jedan ga je, kako je rekao Laća, čupavi izbjeglica iz Sarajeva čak proglasio fašistom. Dodao je kako se taj kritičar sam svojedobno kitio nacističkim obilježjima.
"Kritika me ne može omesti, niti može bitno utjecati na mene", ustvrdio je Aralica, dodavši kako je od sveučilišne kritike mnogo toga naučio.
Komentirajući ocjenu književne kritičarke jednoga zagrebačkog dnevnika, kako je njegov novi roman "Sunce" dosadan, te da ga je samoljubivo napisao, Aralica je rekao da dosada kao estetska kategorija ne postoji.
"Kad bi se iz svjetske književnosti izbacilo sve ono što je samoljubivo napisano, što bi onda ostalo", zapitao je.
U dvoknjižju "Aralica u očima književne kritike" (I. sv. 431 str. i II. sv. 378 str.) koje je objavio zagrebački nakladnik Znanje, uvršteno je 125 književnih kritika, ogleda, prikaza i recenzija o književnom djelu Ivana Aralice, među kojima, tekstovi Cvjetka Milanje, Velimira Viskovića, Josipa Pavičića, Ivana J. Boškovića, Zdravka Zime, Igora Mandića, Branimira Donata, Miljenka Jergovića, Bože V. Žige, Ivice Župana, Veselka Tenžere, Dubravka Jelčića, Nedjeljka Mihanovića, Luke Paljetka, Joze Mašića, Krešimira Nemeca, Zdravka Kordića, Željka Ivankovića, Milana Ivkošića i Đure Vidmarovića.
Na kraju drugoga sveska objavljena je biografija Ivana Aralice i pregled važnije literature.