FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Suđenje Miloševiću sutra ulazi u petu godinu

ZAGREB, 12. veljače 2006. (Hina) - Suđenje bivšem jugoslavenskompredsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY), prvosuđenje jednom šefu države za ratne zločine i ujedno najdulji procesza ratne zločine u povijesti međunarodnog prava, u ponedjeljak ulazi upetu godinu svog trajanja, ali s izgledima da ipak završi u drugojpolovici 2006.
ZAGREB, 12. veljače 2006. (Hina) - Suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY), prvo suđenje jednom šefu države za ratne zločine i ujedno najdulji proces za ratne zločine u povijesti međunarodnog prava, u ponedjeljak ulazi u petu godinu svog trajanja, ali s izgledima da ipak završi u drugoj polovici 2006.

Prema važećem rasporedu suđenja, do kraja dokaznog postupka Miloševićeve obrane ostala su još 22 radna dana, što znači da bi ta faza suđenja trebala završiti do kraja ožujka ili početkom travnja. Miloševiću je za glavno ispitivanje svjedoka obrane ostalo još 13 radnih dana dok tužitelji za protuispitivanje svjedoka imaju na raspolaganju devet dana. Nakon toga optužba će imati pravo na repliku - iznošenje dokaza kojima se pobijaju dokazi obrane, a obrana pravo na dupliku - iznošenje dokaza kojima se odgovara na to pobijanje.

Završne riječi optužbe i obrane, u kojima se moraju izjasniti o pitanjima vezanim za izricanje kazne, trebale bi uslijediti do kraja lipnja, s čime će završiti glavna rasprava. Za vijećanje u najsloženijem haškom procesu u kojem je do sada izvedeno oko 350 svjedoka, te tisuće dokumenata, audio i video zapisa i drugih dokaza, sucima će, kako se procjenjuje, trebati tri do četiri mjeseca pa se prvostupanjska presuda očekuje tek krajem godine.

"Pisanje nacrta presude dodatno će zauzeti značajno vremensko razdoblje", naznačili su suci u odluci o rasporedu suđenja, ističući kao svoju temeljnu obvezu "osigurati pravično i ekspeditivno okončanje suđenja".

Predviđeni scenario za dovršetak maratonskog procesa, zavisi od toga hoće li bolest optuženog dovesti do novih prekida i hoće li sudsko vijeće odobriti zahtjev da za njegovo liječenje u Moskvi, što će se znati idućih dana.

Milošević (64) boluje od kronične hipertnezije, s posljedicom hipetrofije lijeve srčane preklijetke. Zbog njegovih srčanih tegoba, iscrpljenosti ili gripe suđenje je prekidano više od 20 puta, a od sredine 2003. na prepuruku liječnika odvija se u režimu od tri radna dana tjedno, što je sve bitno pridonijelo njegovom rekordno dugom trajanju.

Milošević je uhićen u Beogradu 1. travnja 2001. godine, a Haagu je izručen 29. lipnja iste godine. Tri zasebne optužnice za Kosovo, Hrvatsku i BiH objedinjene su 1. veljače 2002. u jedan predmet. Pred tročlanim vijećem na čelu sa sucem Richardom Mayjom, suđenje je počelo 12. veljače 2002. godine s izvođenjem dokaza za Kosovo, što je potrajalo do 11. rujna. Dokazni postupak optužbe za Hrvatsku i za BiH trajao je od 26. rujna 2002. do 25. veljače 2004.

Po ukupno 66 točaka Milošević je optužen za genocid i pomaganje u genocidu u BiH, te za zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija, koje su srpske snage počinile u ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu 90-ih. Tereti ga se da je zločine počinio kao glavni sudionik udruženog zločinačkog pothvata srpskog vodstva iz 90-ih.

Milošević je od početka procesa inzistira na nepriznavanju Haškog suda i i na pravu da se brani sam, a sve optužbe odbacuje kao lažne.

Završetak dokaznog postupka optužbe, tijekom kojeg je u 300 radnih dana izvedeno 298 svjedoka i tisuće materijalnih dokaza, a spis predmeta je narastao na 600 tisuća stranica, podudario se s povlačenjem zbog bolesti predsjedavajućeg suca Richarda Mayja, pa je suđenje nastavljeno nakon šest mjeseci dok se novi sudac, Iain Bonomy, nije upoznao sa spisom.

Nakon te faze postupka obrana je tražila oslobađanje od optužbi koje nisu dokazane, uključujući i optužbu za genocid u BiH, što vijeće nije prihvatilo i Milošević se u nastavku procesa morao braniti od svih 66 točaka optužbe.

Za izvođenje dokaza obrane optuženom je odobreno 150 radnih dana, a broj svjedoka mu nije ograničen iako ih je najavio više od 1.600. Uvodnu riječ obrane održao 31. kolovoza 2004., no suđenje je tada opet zastalo zbog bojkota svjedoka obrane izazvanog nametanjem branitelja Miloševiću.

Odluka je izmijenjena i Miloševiću je u listopadu 2004. vraćeno pravo da se brani sam. Od tada je u više od godinu dana utrošio preko 80 posto vremena koje mu je dodijeljeno, ispitavši pritom samo 50-ak svjedoka uglavnom vezanih uz optužnicu za Kosovo.

Suci su ga opetovano upozoravali da neracionalno troši vrijeme i tražili da počne iznosti obranu za Hrvatsku i BiH, no Milošević je računao kako mu vijeće u konačnici mora odobriti dodatno vrijeme za obranu.

Međutim, vijeće je odbacilo zahtjev obrane za dodatnih 100 dana i 200 svjedoka, podsjetivši kako je stalno upozoravalo optuženog "da ne trati vrijeme već da izvodi dokaze za sve tri optužnice".

Suci su još jednom pozvali Miloševića da se počne baviti optužnicama za BiH i Hrvatsku i naznačile mogućnost da preispitaju svoj stav ako ubuduće "vrijeme bude koristio na pravilan i efikasan način".

Ubrzo nakon nastavka suđenja u ovoj godini, 23. siječnja, Milošević je započeo dokazni postupak po optužnicama za Hrvatsku i BiH, višednevnim svjedočenjem nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Branka Kostića.

Njegovo je svjedočenje potvrdilo ranije najave iz kruga pravnih savjetnika obrane kako će se Milošević uglavnom koncentrirati na pobijanje optužbi za Kosovo, koje ga izravno terete kao predsjednika SRJ, dok će u slučaju Hrvatske i BiH negirati svaku svoju povezanost s ratnim sukobima kao i svoj utjecaj na tamošnje srpske čelnike.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙