Milošević je optužen za genocid u BiH i za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj i na Kosovu.
Na početku sjednice, kada se obično razmatraju podnesci strana u postupku, nije bilo riječi o Miloševićevu zahtjevu za puštanjem na privremenu slobodu radi liječenja u Moskvi, koji je podnio koncem prošle godine.
Rusija je na zahtjev sudskog vijeća, dostavila prošlog tjedna jamstva da će se Milošević nakon liječenja vratiti u Haag. Rusija je u jamstvima navela da će poštivati naloge Haškog suda te da će raspravnom vijeću podnositi pisana izvješća o tome kako će Milošević ispunjavati uvjete koje će mu postaviti sud.
Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte kazala je, nakon toga, kako se snažno protivi puštanju Slobodana Miloševića na privremenu slobodu radi liječenja u Rusiji te da očekuje da će sudsko vijeće odbaciti takav zahtjev.
Tužiteljstvo se protivi jer drži da je zahtjev vremenski tempiran da omete suđenje, da se proces mora nastaviti čak i u odsutnosti optuženog, da se optuženi neće vratiti u Haag, da su jamstva Rusije nedovoljna, a osobna jamstva Miloševića nevjerodostojna.
Od 12. veljače 2002., kada je počelo, suđenje je u 20-tak navrata prekidano zbog Miloševićevog visokog tlaka, srčanih tegoba, gripe ili iscrpljenosti. Na preporuku kardiologa proces se od kraja 2003. odvija u režimu od tri radna dana tjedno.