U radu skupa sudjeluje oko 160 sudionika iz Hrvatske, Norveške, Danske, Austrije, Francuske, Slovenije i Kanade.
Državni tajnik za zaštitu okoliša Nikola Ružinski podsjetio je da je Hrvatski sabor nedavno prihvatio Strategiju gospodarenja otpadom pa se današnji skup izvrsno uklopio u tu temu, to više što se taj ključan dokument već dijelom i provodi u Hrvatskoj koja se i u tom dijelu priprema za ulazak u EU.
Po njegovim riječima već se provodi 166 projekata s državnim ulaganjima, a jedan od njih je Pravilnik o postupanju s ambalažom i ambalažnim otpadom koji je, dodao je, pokazao vrlo dobre rezultate.
Ružinski je govorio i o planskim dokumentima za koje su zaduženi gradovi, općine i županije. Istaknuo je kako će gospodarenje otpadom biti vrlo skupo, ali od otpada se mora izvući i korist njegovom preradbom.
Upozorio je kako je vrlo opasno držati neuredna odlagališta jer ona, među ostalim, proizvode i metan, plin koji negativno utječe na okoliš i zdravlje ljudi. Zato se u Hrvatskoj uklanja čak 166 odlagališta otpada, najviše na hrvatskim otocima.
U radu skupa sudjelovao je i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo. Fond je, kako je rekao, već uložio oko 20 milijuna kuna u uklanjanje odlagališta na 24 otoka.
Direktor zadarske Čistoće Dino Perović je napomenuo da na hrvatskim otocima nikad više ne smije biti odlagališta otpada, jer je to, kako je rekao, jedini način da se na njima sačuva okoliš. Grad Zadar u tome je već uznapredovao jer je svoje otoke očistio od odlagališta.
U nastavku skupa danski i norveški predavači govorili su o iskustvima u gospodarenju otpadom na otocima u svojim zemljama.