Prema njegovim riječima, HUP je na to bio prisiljen među ostalim i jer su neki od manjih proizvođača najavili prestanak proizvodnje, jer neće moći podnijeti povećani trošak poslovanja.
U HUP-u procjenjuju da će financijski trošak zbrinjavanja ambalažnog otpada na način predložen Pravilnikom iznositi oko 2 milijarde kuna, koje će platiti krajnji korisnici, s obzirom da će uvođenjem naknada iz Pravilnika neke maloprodajne cijene porasti i za više od 40 posto.
Prema riječima direktora Bille Damira Horvata, uračunavanjem svih četiriju naknada predviđenih ovim pravilnikom, ovisno o vrsti proizvoda te veličini ambalaže, cijene će porasti između 0,62 kune i 1,30 kuna.
Ujedno, kažu u HUP-u, povrat od 0,50 kuna predviđen je za ambalažu koja čini oko tek 20 do 30 posto tog otpada, a ostaje nerješeno što s ostatkom ambalaže, primjerice plastičnim bocama od šampona, konzervama s hranom i sl.
Umjesto modela predviđenog Pravilnikom Ministarstva zaštite okoliša, u HUP-u predlažu model zbrinjavanja otpada, čiji bi trošak u potpunosti snosili proizvođači, koji se uspješno primjenjuje u 26 europskih zemalja.
Prema HUP-ovom prijedlogu, o otpadu bi brinula Organizacija za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom EKO-OZRA, koju je u listopadu 2005. osnovalo 28 proizvođača i uvoznika, na koje se odnosi više od 85 posto tog otpada.
Otpad se, prema tom prijedlogu, ne bi prikupljao u trgovinama, već na 'zelenim otocima', a građane bi se umjesto povratom novca, stimuliralo "jakim marketinškim akcijama".
(Hina) xrub yds