Izvijestili su to u četvrtak na konferenciji za novinare autori zakona, HNS-ovci Vesna Pusić, Jozo Radoš i Nikola Vuljanić.
Po njihovu bi se prijedlogu broj zastupnika smanjio sa sadašnjih 152 na 148 - uz 140 izabranih zastupnika, u Saboru bi, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, i dalje sjedilo osam zastupnika manjina.
Predsjednica HNS-a Vesna Pusić kazala je da je glavni motiv i svrha zakona jačanje uloge Sabora i omogućavanje građanima da neposredno utječu na izbor svakog zastupnika, a ne, kako je rekla, da to kao do sada bude isključivo u nadležnosti političkih stranaka.
HNS-ov prijedlog predviđa da svaka stranka treba na razini izborne jedinice prijeći tzv. prirodni prag od 3,3 do pet posto kako bi osvojila jedan mandat.
Od kandidata u izbornoj jedinici (bilo bi između 20 i 30 kandidata, ovisno o broju birača u izbornoj jedinici) koje predlaže jedna stranka, izabrao bi se onaj za kojega se u njegovom izbornom okrugu opredijelio najveći postotak birača.
U svakom izbornom okrugu stranka bi kandidirala jednog kandidata, a okruzi bi imali otprilike isti broj birača.
Broj dobivenih mandata izračunavao bi se na razini izborne jedinice, jer bi tako, kazala je Pusić, izabrani zastupnici imali veću obvezu da se zalažu za interese građana kako bi osvojili još jedan mandat.
"Na taj se način više ne bi moglo dogoditi da ni jedan HDZ-ov zastupnik nema niti jedan amandman na državni proračun", ocijenila je.
Ako bi, primjerice, za jedan mandat trebalo 25 tisuća glasova, a stranka u jednoj jedinici osvoji 10 tisuća, u drugoj sedam, a u trećoj osam tisuća glasova birača, svi ti glasovi bi se zbrojili i stranka bi dobila jedan mandat u jedinici u kojoj je postigla najbolji rezultat.
HNS-ov prijedlog predviđa ukidanje posebne liste za dijasporu, ali pravo glasa i dalje bi imali svi hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj - mogli bi glasovati u mjestima gdje su imali zadnje prebivalište, gdje im prebivaju roditelji, a ako ništa od toga nije moguće, tamo gdje sami odluče.