Zakonom, usvojenim u lipnju 2005. godine uspostavljen je mješoviti izborni sustav, na principu izbornih jedinica i proprocionalnog sustava, a proširen je i broj zastupnika u palestinskom parlamentu s 88 na 132 zastupnika, od kojih se polovica bira prema mjestu boravka a ostali prema proporcionalnom sustavu.
Područja pod Palestinskom samoupravom podijeljena su na 16 izbornih jedinica - 11 na Zapadnoj obali i 5 u pojasu Gaze - a broj zastupnika po određenoj jedinici određen je prema broju stanovnika koji u toj oblasti živi.
Svaki birač dobit će dva izborna listića - dok će se na prvom nalaziti imena kandidata prema izbornoj jedinici, na kojem će birači moći zaokružiti određeni broj kandidata koji ne smije prijeći broj zastupničkih mjesta određenih za svaku oblast, na drugom će se nalaziti biračkih popis na kojem će birači moći zaokružiti ime samo jednog kandidata. Šest od 66 zastupničkih mjesta, prema izbornim jedinicama, rezervirano je za kršćane.
Nakon izbora, predsjednik će imenovati premijera i zatražiti od njega da oformi vladu koju zatim treba odobriti palestinski parlament. U teoriji predsjednik može bilo koga zadužiti da oformi vladu, a u praksi će vjerojatno imenovati premijera koji ima najbolje šanse da oformi vladu koju će prihvatiti zastupnici u parlamentu.
Palestinski politički sustav bio je prvotno predsjednički, ali se 2003. pretvorio u polupredsjednički model - u kojem izvršnu vlast dijele predsjednik i premijer. Te su promjene djelomično uslijedile i zbog pokušaja smanjenja sve veće autokratske vladavine tadašnjeg palestinskog predsjednika Jasera Arafata, za kojeg su analitičari smatrali da dopušta birokraciju i korupciju.
U ožujku 2003. palestinski parlament je izglasao zakon koji je uspostavio položaj premijera (kao svojevrsnu protutežu predsjedniku) i ustvari Arafatu ukinuo ovlasti za donošenje odluka. Zadaće palestinskog predsjednika i dalje uključuju sigurnosna pitanja i mirovne pregovore s Izraelom, dok premijer ima ovlasti uglavnom nad unutarnjim pitanjima.
Glavni "igrači" na palestinskim izborima, prema ocjeni analitičara, bit će pokret Fatah, koji je dosada bio na vlasti i islamistički pokret Hamas, koji se po prvi puta kandidirao na palestinskim izborima. Prema ispitivanjima javnog mišljenja, kandidati Fataha dobro će proći na izborima, ali suočavaju se sa sve većom popularnošću predstavnika Hamasa. Od ostalih kandidata, najveće izglede za dobar uspjeh ima stranka Nezavisna Palestina, koju vodi bivši komunist Mustafa Barguti.
Palestinske izbore pratit će i jake sigurnosne mjere, kako bi se izbjegao najgori mogući scenarij: poništenje ili otkazivanje izbora. Više od 13.000 policajaca bit će zaduženo za osiguravanje 1.100 biračkih mjesta. Nošenje oružja će biti zabranjeno, s iznimkom pripadnika snaga reda. Zapovjednik palestinske policije Ala Hosni nedavno je izjavio da će njegovi ljudi imati dozvolu da "primjene silu", ako to bude potrebno.
Palestinski predsjednik Mahmud Abas kazao je da je "odlučan" u nakani da osigura održavanje "pravednih i transparentnih izbora", priznajući kako "ima onih koji ne žele izbore, jer oni nisu u njihovom interesu".