"Nećemo se pomiriti s tim prijedlogom zakona. On ograničava naša ustavna prava", rekla je u četvrtak za Interfax moskovska predsjednica organizacije Helsinki Group Ljudmila Aleksejeva. Ostale skupine za ljudska prava dodale su da bi taj zakon značio povratak u sovjetsko doba unatoč usvojenim amandmanima za koje zastupnici tvrde da će ublažiti prijedlog zakona.
Zastupnici su odobrili 62 amandmana koje je predložio Kremlj na prvotnu verziju prijedloga zakona usvojenu u Dumi u prvom čitanju prošlog mjeseca. Zastupnik Jedinstvene Rusije i supredlagač zakona Sergej Popov rekao je da je nova verzija zakona uzela u obzir sve prijedloge, uključujući one koje su iznijeli predsjednik Vladimir Putin i strane nevladine organizacije.
Pod pritiskom Vijeća Europe i SAD-a, Putin je pozvao Dumu da odbaci više predloženih ograničenja za strane nevladine organizacije, ali je ostavio netaknutima prijedloge za striktnu kontrolu ruskih NGO-a. Prema Putinovu prijedlogu izmijenjene su odredbe u prijedlogu zakona kojom se predviđa da strane nevladine organizacije mogu djelovati samo ako su registrirane kao pravne osobe u Rusiji. Umjesto toga, moći će djelovati kroz ruske podružnice, ali će morati izvijestiti vlasti o svom djelovanju i financiranju. Putinovi prijedlozi ostavili su na snazi odredbu u zakonu koja zahtjeva registraciju nevladinih organizacija, ali se u njima navodi da kriteriji za registraciju moraju biti jasniji. Također je nepromijenjen plan o uspostavi vladinog tijela koje će nadzirati rad nevladinih organizacija.
"S ovim zakonom život civilnog društva u zemlji dramatično će se zakomplicirati", rekao je neovisni zastupnik Vladimir Rižkov, jedan od žestokih protivnika tog zakona u Dumi, a prenio je Moscow Times, dnevnik na engleskom jeziku. On smatra da je najveći problem nejasan tekst nekih odredbi. "Te nejasne definicije omogućit će dužnosnicima koji će provoditi zakon kada stupi na snagu da ga interpretiraju kako žele i uskrate registraciju NGO-a na temelju svog osobnog mišljenja". Prema njegovim riječima, amandmani sadrže neka poboljšanja, ali to nije dovoljno.
Organizacije i aktivisti za ljudska prava smatraju da taj prijedlog zakona predstavlja stvarnu prijetnju aktivnostima stotina tisuća ruskih neprofitnih organizacija, uključujući one koje se bave socijalnim problemima, ljudskim pravima, obrazovanjem, znanošću, kulturom, sportom.
"Takvi zakoni postoje u mnogim zemljama svijeta koje SAD smatraju demokratskim s razvijenim civilnim društvima i koje su bliske saveznice Washingtona. Cilj tog zakona "nije lišiti prava nevladine organizacije jer je jedan od ciljeva ruske unutarnje politike stvaranje civilnog društva u zemlji", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Mihail Kaminin u izjavi za Interfax početkom prosinca.
Greenpeace, Amnesty International i Human Rights Watch priopćile su da bi ih taj zakon, bude li usvojen bez promjena, mogao prisiliti na to da zatvore urede u Rusiji.
Mnogi analitičari smatraju da će se u novom zakonu odraziti bojazni da bi nevladine organizacije koje se financiraju novcem iz inozemstva mogle predvoditi prosvjede koji su svrgnuli vlade u Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu. Oni kažu da je vlada zabrinuta da NGO-i možda planiraju sličnu revoluciju u Rusiji.
Putin je u srpnju izjavio da neće dozvoliti da NGO, koje se financiraju izvana, provode političke aktivnosti.
Prijedlog zakona mora proći još jedno tehničko čitanje u Dumi, što se očekuje u petak, a zatim ga treba odobriti Gornji dom parlamenta prije nego što ga potpiše predsjednik da bi stupio na snagu. Budući da prokremaljska stranka Jedinstvena Rusija ima veliku većinu u Dumi, a usvajanje zakona u Gornjem domu parlamenta samo je formalnost, ovaj prijedlog ima realne izglede da postane zakon.
Prema podacima Centra za razvoj demokracije i ljudskih prava, Rusija ima više od 400.000 aktivnih nevladinih organizacija, od kojih je njih 2000 posvećeno isključivo promicanju ljudskih prava, a 15.000 ih se bavi ljudskim pravima i drugim pitanjima.