PARIZ
Francuski ministar unutarnjih poslova i vjerojatni predsjednički kandidat na izborima 2007. godine Nicolas Sarkozy pozvao je u četvrtak Europsku uniju da ne prima nove članice, uključujući i Hrvatsku, dok blok ne uspije reformirati svoje institucije. "Mislim da je važno ne ići dalje ni sa kakvim proširenjem" sve dok se ne uspiju reformirati institucije, rekao je Sarkozy. "Jasno aludiram na Hrvatsku, Makedoniju, Balkan u cjelini i Ukrajinu. Što se tiče Rumunjske i Bugarske stvari su otišle dovoljno daleko da bi ih bilo vrlo nezgodno zaustaviti", rekao je Sarkozy u govoru u kojem je naznačio svoju viziju buduće Europe i izložio ocjenu rada svojeg ministarstva u prošloj godini. U očitoj aluziji, kako piše Reuters, na prijem Turske, čijem se članstvu i dosad protivio, Sarkozy je također pozvao EU da utre put stvaranju strateškog partnerstva sa zemljama koje neće moći postati članicama. Iako Sarkozy nema formalnu ulogu u kreiranju francuske vanjske politike, njegovi će komentari vjerojatno izazvati zabrinutost među zemljama koje se nastoje priključiti Uniji jer se pretpostavlja da će biti vodeći kandidat na predsjedničkim izborima 2007. godine.
LONDON
Patogeni soj virusa ptičje gripe H5N1 koji je odgovoran za smrt dvoje ljudi u Turskoj mutirao je na isti način kao i virusi gripe u Hong Kongu i VIjetnamu prije nekoliko godina, objavili su u četvrtak britanski znanstvenici. Znanstvenici iz Medical Research Councila (MRC) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su utvrdili da po život opasni virus H5N1 mutira prema obliku prilagođenom ljudima, izvijestila je francuska novinska agencija AFP. Istraživanja su pokazala da je virus iz Turske mutirao na sličan način kao i virus iz Hong Konga 2003. godine i Vijetnama 2005. godine. Ta dva virusa su se radije vezivala na ljudske nego na ptičje stanice, a slična obilježja imao bi i virus iz Turske, izjavio je direktor MRC-a John Skehel. Virusi iz Hong Konga i Vijetnama vrlo su slični virusu H5N1 iz Turske, kao i virusu s kineskog jezera Qinghai gdje je prošle godine pojavila ptičja gripa.
JERUZALEM
Kompjuterska tomografija (CT) mozga izraelskog premijera Ariela Sharona u četvrtak je pokazala da su uklonjeni tragovi krvarenja u njegovom mozgu te nema potrebe za daljnjim uklanjanjem tekućine, priopćeno je iz bolnice Hadassah. "Premijerovi otkucaji srca i tjelesna temperatura su normalni", stoji u izjavi bolnice. Liječnici Sharonovo stanje, nakon teškog moždanog udara prošlog tjedna, opisuju kao teško, ali stabilno. Glasnogovornica bolnice dodala je da su liječnici u četvrtak Sharonu u ruku postavili trajnu intravenoznu infuziju.
TEHERAN
Iran nije zabrinut time što će se pitanje njegovog nuklearnog programa naći pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda, rekao je u četvrtak jedan viši iranski dužnosnik. "Nismo zabrinuti time što će se slučaj našeg nuklearnog programa iznijeti Vijeću sigurnosti", izjavio je državnoj televiziji Gholamreza Rahmani-Fazli, zamjenik tajnika iranskog vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Tri najveće zemlje Europske unije, Njemačka, Francuska i Velika Britanija, u četvrtak su objavile da su razgovori s Iranom dospjeli u slijepu ulicu i složile se da pitanje iranskih nuklearnih planova treba iznijeti Vijeću sigurnosti UN-a. Nešto kasnije im se u tom zahtjevu pridružila i američka državna tajnica Condoleezza Rice. Iran je ovog tjedna usprkos međunarodnim upozorenjima obnovio program za obogaćivanje urana, koji prema tvrdnjama iz Teherana služi u mirnodopske svrhe. Međunarodna zajednica, prije svega SAD i EU, međutim, vjeruju da Iran radi na razvoju atomske bombe.
BEOGRAD
Srbijanska vlada osnovala je u četvrtak vijeće za nacionalnu sigurnost, čija će prvenstvena uloga biti koordinacija državnih tijela zaduženih za sigurnost zemlje i koje će se u suradnji s nacionalnim vijećem za suradnju s Haškim tribunalom baviti i pitanjima ispunjavanja međunarodnih obveza SCG prema tom sudu. Sjednice vijeća za nacionalnu sigurnost, kako je priopćila srbijanska vlada, zajednički će sazivati premijer i predsjednik Srbije, koji će naizmjenično i predsjedati sjednicama toga tijela. Članovi vijeća su, osim premijera i predsjednika, i predsjednik srbijanskog parlamenta, republički ministri unutarnjih poslova i pravosuđa, zatim federalni ministri vanjskih poslova i obrane, direktor Sigurnosno-informativne agencije (BIA), načelnik glavnog stožera Vojske SCG i načelnici vojno-sigurnosnih službi i Službe za informacije i dokumentaciju ministarstva vanjskih poslova SCG (SID). Prema riječima srbijanskog ministra pravosuđa Zorana Stojkovića, u radu sigurnosnih službi Srbije i državne zajednice SCG dosad nije postojala dovoljna koordinacija, što je bio i razlog formiranja ovog vijeća.
BRUXELLES
Europska je unija prošloga mjeseca promovirala Makedoniju u status kandidata za članstvo, ali ta zemlja mora provesti političke i pravosudne reforme ili će se suočiti sa zastojem na svom europskom putu, priopćila je u četvrtak Međunarodna krizna skupina (ICG). ICG, neovisna međunarodna skupina za prevenciju i rješavanje sukoba sa sjedištem u Bruxellesu, u svom izvješću naglašava da će "makedonske nade o ulasku u EU biti raspršene ako vlada ne reformira tamošnju policiju i pravosuđe i učinkovito odgovori na potencijalne političke krize". Unatoč nekim pozitivnim postignućima u reformi policije, makedonska vlada tek treba decentralizirati ovlasti i povećati njezinu transparentnost i odgovornost. U isto vrijeme "pravni sustav pati od znatnog političkog pritiska i ogromnih zaostataka u rješavanju predmeta", navodi se u izvješću ICG-a u kojem se međunarodna zajednica poziva da obnovi pritisak na Makedoniju da ispuni svoja reformska obećanja. Makedonija je 2001. godine bila na rubu građanskog rata između Makedonaca i etničkih Albanaca, a sukob je zaustavljen opsežnim mirovnim planom i reformskim planom u koji je uključena decentralizacija i jamčenje većih prava albanskoj manjini.
SAN FRANCISCO
Američki Federalni prizivni sud raspravljao je slučaj Bože Kelave, Hrvata koji je 1978. godine sudjelovao u talačkoj krizi u konzulatu tadašnje Savezne Republike Njemačke u Chicagu. Sud je odbio ponovno razmotriti lanjsku sudsku odluku prema kojoj je omogućena Kelavina deportacija zbog sudjelovanja u terorističkim aktivnostima te je time rasčistio put za Kelavinu deportaciju i neće je zaustaviti, ocjenjuje agencija Reuters. Prema sudskoj odluci iz lipnja prošle godine, američkom Uredu za imigraciju je omogućeno da deportira 63-godišnjeg Hrvata koji u SAD-u živi već 37 godina. Božo Kelava je u SAD stigao 1969. godine, a 1978. je bio umiješan u otmicu kako bi, prema tvrdnji odvjetnika, ukazao na surovost tadašnjeg jugoslavenskog režima. On je s još jednom osobom u zapadnonjemačkom konzulatu u Chicagu zarobio taoce u znak prosvjeda protiv namjere Zapadne Njemačke da deportira hrvatskog disidenta. Kelava i njegov prijatelj pustili su taoce neozlijeđene nakon 10 sati. Zbog svog čina, Kelava je osuđen na dvije i pol godine zatvora. Kelava, stanovnik Belmonta u Californiji, za američko je državljanstvo aplicirao tri puta, a tek nakon treće molbe 1999. Ured za imigraciju pokušao ga je ponovno uhititi i potom deportirati. Od tada vodi borbu protiv svoje deportacije.