Europljani su od pojave različitih rasa, prije 40.000 godina, najveći udio u svjetskom stanovništvu imali godine 1950., to jest 32 posto. Te je godine na Zemlji bilo 2,5 milijarda stanovnika, među kojima 800 milijuna Europljana.
"Nikada prije, a vjerojatno i nikada više Europljani ne će činiti trećinu zemaljskoga pučanstva ako Europska unija odlučno ne podupre provedbu mjera populacijske politike", tvrdi Gelo.
Godine 1000. među 310 milijuna stanovnika Zemlje bilo je 50 milijuna Europljana, ili 16 posto, i taj se udio postupno povećavao do 1700., od kada se, kao i Hrvata, brže povećavao od ukupnoga svjetskog stanovništva sve do 1950. Tada se udio Europljana, kako napominje Gelo, povećao na trećinu svjetskog stanovništva, a Hrvata na nešto više od šest promila europskog i dva promila svjetskog stanovništva.
Krajem prošlog tisućljeća bilo je 6,06 milijarda stanovnika na Zemlji, među kojima 1,23 milijarde Europljana, što je udjel od 20,3 posto, ili oko dva posto više nego nego godine 1500.
Godine 2000. Hrvata je bilo oko šest milijuna, ili jedan promil u svjetskom stanovništvu i pet promila u europskom stanovništvu. Ako se usporedi broj Hrvata samo u Hrvatskoj (3,9 milijuna), ispada da su činili pet promila europskog i 0,6 promila svjetskog stanovinštva.
Po projekcijama demografa, 2050. udio Hrvata u europskom stanovništvu past će na 0,5 promila, a u svjetskom na 0,3 promila.
Prosječni Europljanin i Hrvat danas ima 40 godina, a ostali stanovnici Zemlje 25 godina, današnji roditelji u Europi i Hrvatskoj imaju 1,3 djece, a roditelji u "ostatku" svijeta 3,5 djece.