Prema njegovim riječima, HUP je na to bio prisiljen među ostalim i jer su neki od manjih proizvođača najavili prestanak proizvodnje, jer neće moći podnijeti povećani trošak poslovanja.
Popijač je kazao kako se procjenjuje da će financijski trošak zbrinjavanja ambalažnog otpada na način predložen Pravilnikom iznositi oko 2 milijarde kuna, koje će platiti krajnji korisnici, s obzirom da će uvođenjem naknada iz Pravilnika neke maloprodajne cijene porasti i za više od 40 posto.
Prema riječima direktora Bille Damira Horvata, uračunavanjem svih četiriju naknada predviđenih ovim pravilnikom, ovisno o vrsti proizvoda te veličini ambalaže, cijene će porasti između 0,62 kune i 1,30 kuna.
Ujedno, kažu u HUP-u, povrat od 0,50 kuna predviđen je za ambalažu koja čini oko tek 20 do 30 posto tog otpada, a ostaje nerješeno što s ostatkom ambalaže, primjerice plastičnim bocama od šampona, konzervama s hranom i sl.
Umjesto modela predviđenog Pravilnikom Ministarstva zaštite okoliša, u HUP-u predlažu model zbrinjavanja otpada, čiji bi trošak u potpunosti snosili proizvođači, koji se uspješno primjenjuje u 26 europskih zemalja.
Prema HUP-ovom prijedlogu, o otpadu bi brinula Organizacija za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom EKO-OZRA, koju je u listopadu 2005. osnovalo 28 proizvođača i uvoznika, na koje se odnosi više od 85 posto tog otpada.
(Hina) xrub yds