Umjesto modela predviđenog tim pravilnikom u HUP-u predlažu model zbrinjavanja otpada koji se primjenjuje u 26 europskih zemalja. Otpad se, prema tom prijedlogu, ne bi prikupljao u trgovinama, već na 'zelenim otocima'.
Popijač je istaknuo da je na podnošenje zahtjeva su ocjenom ustavnosti Pravilnika HUP bio prisiljen među ostalim i jer su neki od manjih proizvođača najavili prestanak proizvodnje, jer neće moći podnijeti povećani trošak poslovanja.
Naveo je kako se procjenjuje da će financijski trošak zbrinjavanja ambalažnog otpada na način predložen Pravilnikom iznositi oko 2 milijarde kuna, koje će platiti krajnji korisnici, s obzirom da će uvođenjem naknada iz Pravilnika neke maloprodajne cijene porasti i za više od 40 posto.
Prema riječima direktora Bille Hrvatska Damira Horvata, uračunavanjem svih četiriju naknada predviđenih ovim pravilnikom, ovisno o vrsti proizvoda te veličini ambalaže, cijene će porasti između 0,62 kune i 1,30 kuna.
Naveo je i kako su trgovine već počele dobivati nove cjenike te da primjerice proizvodi Jamnice poskupljuju za 20-ak posto, Coca-Cole do 30 posto, a cijene mlijeka za 0,65 do 0,80 kuna po litri.
Prema procjenama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, svaka obitelj mjesečno može prikupiti oko 100 komada različitog ambalažnog otpada. Horvat je temeljem toga iznio procjenu da bi za oko 50 milijuna komada, koje prikupi 500 tisuća obitelji koje se snabdjevaju u Billi, ta trgovačka kuća trebala izdvojiti oko 25 milijuna kuna za povrat, što s troškom organizacije prikupljanja i zbrinjavanja iznosi i više od 30 milijuna kuna, za koje bi trebali podići kredit.
Ujedno, kažu u HUP-u, povrat od 0,50 kuna predviđen je za ambalažu koja čini oko tek 20 do 30 posto tog otpada, a ostaje nerješeno što s ostatkom ambalaže, primjerice plastičnim bocama od šampona, konzervama s hranom i sl., te upozoravaju i na sanitarni aspekt skupljanja otpada u prodavaonicama.
U negativnoj ocjeni Pravilnika, kazao je Popijač, HUP su podržale i europske organizacije proizvođača ambalaže i za zaštitu okoliša, ocjenjujući ga, među ostalim, i suprotnim direktivama Europske unije.
Umjesto modela predviđenog Pravilnikom Ministarstva zaštite okoliša, u HUP-u predlažu model zbrinjavanja otpada, čiji bi trošak, koji se procjenjuje na oko 110 milijuna kuna godišnje, u potpunosti snosili sami proizvođači.
Prema njihovim tvrdnjama, taj se model uspješno primjenjuje u 26 europskih zemalja, a podrazumjeva da je gospodarenje iskoristivim otpadom i komercijalna djelatnost.
Prema HUP-ovom prijedlogu, o otpadu bi brinula Organizacija za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom EKO-OZRA, koju je u listopadu 2005. osnovalo 28 proizvođača i uvoznika, na koje se odnosi više od 85 posto tog otpada, poput primjerice Coca-Cole, Jamnice, Lure, Vindije, Podravke, Badela, Maraske, Zvijezde, Leda, Cedevite i dr.
Otpad se, prema tom prijedlogu, ne bi prikupljao u trgovinama, već na 'zelenim otocima', a građane bi se umjesto povratom novca, stimuliralo "jakim marketinškim akcijama".
Na novinarski upit da li će se ipak pridržavati Pravilnika koji je stupio na snagu s početkom ove godine, ukoliko ne dođe do promjena za koje se zalažu, i Popijač i Horvat su kazali kako će se gospodarstvenici držati riječi zakona.