Redukcije plina Srbiji još od nedjelje su bile oko 50 posto, umjesto deset milijuna kubičnih metara plina stizalo je samo pet, ali to se nije odrazilo ni na domaćinstva, niti na privredu, s obzirom da novogodišnji praznici još traju i da je tek srijeda prvi radni dan u Srbiji.
Direktor "Srbijagasa" Miloš Tomić, naglašavajući da bi situacija, u slučaju nastavka odbijanja Rusije da isporučuje plin, mogla biti vrlo ozbiljna, kazao je za Radio B92 da plan o redukciji plina prvenstveno vodi računa o tvornicama koje bi pretrpjele veliku štetu u slučaju prekida snabdijevanja plinom, zbog mogućih oštećenja svojih postrojenja. S druge strane, građani bi najmanje osjetili daljnju krizu, jer po zakonskim propisima prioritet kod grijanja ima stanovništvo, školstvo, zdravstvo i prehrambena proizvodnja.
"Svi ostali, koji ne bi mogli izvršiti supstituciju prirodnog plina s mazutom ili nekim drugim energentom, bili bi isključeni", kazao je Tomić.
U Srbiji se, inače, na plin grije oko 190 tisuća domaćinstava, od čega najviše u Vojvodini, njih 140 tisuća.
U Srbiji je, po riječima Aleksandra Konstantinovića, savjetnika generalnog direktora za odnose s javnošću Javnog poduzeća "Srbijagas", uslijed izvanredne situacije proteklih dana, osnovan i Krizni stožer, koji je u neprekidnoj vezi s dobavljačima plina. Konstantinović u izjavi "Politici" od utorka dodaje i da bi upravo ovakve izvanredne situacije trebale biti opomena nadležnima da se što prije krene s izgradnjom paralelnog pravca plinovoda, kako se ne bi zavisilo samo od Rusije i Mađarske, kao i izgradnje podzemnog skladišta plina, koje Srbija još nema, a u što je potrebno uložiti oko 160 milijuna dolara.