MOSTAR - Član bosanskohercegovačke Državne komisije za granice Mugdin Čukle izjavio je u nedjelju kako bi BiH mogla tužiti Republiku Hrvatskom Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu zbog nedavno raspisanog natječaja za izgradnju mosta kopno-Pelješac. "Razgraničenje na moru između Hrvatske i BiH nije završeno i zbog toga se mora prekinuti svaka aktivnost. Ako Hrvatska to ne prihvati, onda BiH mora tražiti svoje rješenje preko suda, a ne arbitražom", izjavio je Čukle za mostarski Dnevni list u nedjelju. Prema Čuklinim riječima, treba riješiti i pitanje tzv. ravnih linija. On je pri tomu kazao kako je Hrvatska koristeći taj pojam iz bivše Jugoslavije koji je uređivao unutarnje vode, praktično zatvorila BiH unutar svojih suverenih voda. "To je nezakonito i suprotno Međunarodnoj konvenciji o pravu mora. Mi iz Komisije za granice smo i to naveli u svojoj informaciji, ali je ipak izostala snažna politička reakcija" rekao je Čukle misleći na reakcije bosanskohercegovačkih političara.
ZAGREB - Teretni brod Alex, koji je plovio pod panamskom zastavom s hrvatskim državljaninom kao kapetanom 12. je lipnja imao havariju ispred marokanske luke Tanger, doznaje Hina u nedjelju iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. U nesreći, čije okolnosti još nisu poznate ali se navodno radilo o sudaru brodova, poginuo je jedan marokanski državljanin, a šestero ljudi je nestalo. Među njima sigurno nema hrvatskih državljana, ali nije još poznato je li među članovima posade, osim kapetana čije ime za sada nije poznato, bilo još Hrvata, rekao je Hini glasnogovornik MVPEI-a Željko Belaj. Hrvatsko veleposlanstvo u Maroku prati odvijanje istrage i u kontaktu je s kapetanom koji ne smije napustiti zemlju dok slučaj ne bude završen, rekao je Belaj.
PARIZ - Francuzi su na parlamentarnim izborima u nedjelju konzervativnom UMP-u predsjednika Nicolasa Sarkozyja dali apsolutnu većinu, pa će francuski predsjednik moći pokrenuti svoj ambiciozni program reformi, iako su socijalisti postigli bolje rezultate od očekivanih. U drugom krugu parlamentarnih izbora UMP je dobio između 319 i 329 mjesta od 577 u novoj skupštini, izabranoj na pet godina, što je iznad apsolutne većine (289), prema projekcijama triju instituta u 20 sati po srednjoeuropskom vremenu. Socijalistička stranka (PS) bi trebala dobiti između 202 i 210 mjesta, prema tim predviđanjima i tako će izbjeći propast koja joj je prijetila nakon rezultata u 1. krugu od 10. lipnja. Čak je dobila veći broj mjesta u odnosu na dosadašnju skupštinu u kojoj je imala 149 zastupnika (prema 359 UMP-ovih).
KIRYAT SHMONA - Dvije rakete tipa 'kaćuša' ispaljene su u nedjelju na sjeverni izraelski grad Kiryat Shmonu blizu granice s Libanonom, no nije bilo žrtava, izvijestile su izraelska vojska i policija. To je prvi ovakav napad od prošlogodišnjeg sukoba između izraelske vojske i pripadnika Hezbollaha u Libanonu. Glasnogovornik Hezbollaha opovrgao je bilo kakvu vezu s napadom. Snage sigurnosti u Libanonu sumnjaju kako su rakete iz južnog Libanona prema Izraelu ovoga puta ispalili Palestinci. Puno Palestinaca pobjeglo je iz područja pojasa Gaze u kojemu su prošli tjedan intenzivirani međupalestinski sukobi, a otprije ih se određeni broj pred sukobima sklonio u libanonske kampove za izbjeglice.
AMAN - UN-ova agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) objavila je u nedjelju da je nastavila svoje aktivnosti u pojasu Gaze. Generalna povjerenica Karen Abou Zayd je rekla da je UNRWA nastavila svoje humanitarne operacije u pojasu Gaze, obustavljene 13. lipnja nakon smrti svoja dva djelatnika u međupalestinskim sukobima, prenosi službena jordanska agencija. Povjerenica je to objavila na početku sastanka te UN-ove organizacije uz sudjelovanje njezinih glavnih donatora. Oko 830.000 osoba od 1,5 milijuna stanovnika na teritoriju primaju pomoć UN-a. Povjerenica UNRWA je također kritizirala pokušaje Izraela da izolira pojas Gaze i odluku zaleđivanja isporuke goriva. Prema jednom visokom dužnosniku izraelskog ministarstva infrastrukture, Izrael je u nedjelju zaledio isporuku goriva za vozila u pojasu Gaze nakon što je Hamas preuzeo vlast na tom području.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel u nedjelju se, u sklopu svoje diplomatske ofenzive kojom uoči summita EU-a 21. i 22. lipnja nastoji ishoditi konsenzus za novi europski ugovor, sastala s češkim premijerom Mirekom Topolanekom. Topolanek je na čelu zemlje koja je jedina među članicama Unije iskazala umjerenu potporu Poljskoj u njezinom odbijanju predloženog nacrta novog europskog ugovora. Njemački dužnosnici su priopćili da su razgovori češkog premijera i njemačke kancelarke bili "konstruktivni". No, prema češkim medijima, čini se da Topolanek zasada ne posustaje u podupiranju Poljske. Službene tiskovne konferencije nije bilo, baš kao niti na jučerašnjem sastanku Merkel s poljskim predsjednikom Lechom Kaczynskim, najvećim protivnikom predloženog europskog ugovora.
DEN HAAG - Glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) Carla Del Ponte u nedjelju je pozdravila uhićenje bivšeg srbijanskog policijskog generala Vlastimira Đorđevića u Crnoj Gori te je istaknula kako se nada da će uslijediti i preostala uhićenja, izvijestila je njezina glasnogovornica. "Nadamo se da će uslijediti daljnja uhićenja te da će i posljednja četiri bjegunca za kojima tragamo biti prebačena u Haag", kazala je glasnogovornica glavne haške tužiteljice. Đorđević je u Haškom sudu optužen za progon Albanaca s Kosova 1999. godine, kao i za ubojstva, deportacije i prisilno premještanje albanskog stanovništva.
PARIZ - U Ujedinjenim narodima u tijeku je izrada nacrta rezolucije koja bi omogućila vremensku odgodu rješavanja konačnog statusa Kosova, čime bi se Srbima i kosovskim Albancima još jednom dala prilika da se usuglase o budućnosti pokrajine, izjavio je u Parizu neimenovani diplomatski izvor za agenciju AFP. No, spomenuta odgoda, čije trajanje nije precizirano, prema mišljenju neimenovanog diplomata vjerojatno neće završiti postizanjem nekog rezultata, "već će se nesumnjivo razmišljanja ponovno vratiti na Ahtisaarijev plan" o neovisnosti Kosova pod nadzorom međunarodne zajednice. Takav nacrt rezolucije rezultat je ovotjednog sastanka visokih dužnosnika pet zemalja kontaktne skupine za Kosovo (Njemačke, SAD-a, Francuske, Italije i Velike Britanije). Rusija, koja je također dio grupe, nije sudjelovala u radu sastanka.