IHT 21. XII. GLOBALIZACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 21. XII. 2000. Da globalizaciji, no zaštitite siromašne "Ako se želi umanjiti važnost nekog stajališta, najlakše ga je karikirati kao ništa drugo do slogana sa plakata kojega su pune ulice. Ovo je već mnogo puta dovelo do krive interpretacije stajališta radničkih sindikata glede globalizacije. No globalizacija kao fenomen, i političko stajalište, zaista zahtjeva pozorno istraživanje kojemu ga njezini kritičari izlažu, a što glavni zagovaratelji globalizacije nisu uspjeli shvatiti. Međunarodni radnički pokret nije protiv globalizacije, zaista, složili bismo se da globalizacija može biti veliki dio odgovora na probleme siromašnih u svijetu. No to je ujedno i veliki dio problema. Drugim riječima, globalizacija nije niti u potpunosti korisna niti sasvim štetna. Ne radi se o nezaustavljivoj sili prirode, stvaraju je i oblikuju oni koji postavljaju pravila. I iako ima nezaustavljivi potencijal da pomogne izbaviti 2 milijuna ljudi iz siromaštva, to trenutno ne čini. Položaj radničkog pokreta jest jednostavno da bi pravila koja upravljaju globalizacijom trebala zaštititi interese siromašnih, ne samo bogatih i da bi koristi povećane trgovine i povećane globalne proizvodnje trebali dijeliti svi. Kao dokaz toga da sile globalizacije trenutno sudjeluju u 'utrci do dna', razmislimo o Kini. Prima li ona trenutno 60 posto stranih ulaganja u Aziju jer, kao što je to napisao Reginald Dale u nedavno objavljenom članku International Herald Tribunea, 'niski standardi rada i okoliša prije će odbiti nego privući strana ulaganja'? Teško. Mnogi strani ulagači cijene visoko disciplinirane radne sile, a kineski radnički kampovi kojima upravlja vojska djeluju veoma privlačno. Ako taj primjer pokušate objasniti tako da strane tvrtke pokušavaju dobiti pristup kineskom domaćem tržištu, kako objašnjavate da 850 'izvoznih zona' viška (skoro dvaput više nego prije dvije godine) na mjestima kao što su Nikaragva, Mauricijus i Bangladeš, gdje vlade moraju suspendirati ili previđati vlastite zakone vezane za rad kako bi privlačili strana ulaganja? Vlade predaju suverenitet upravo zbog utrke do dna koju Dale prezire. No bogati radnici nisu osnovne žrtve kineskih radničkih kampova. To su sami kineski radnici, čija se prava da stvaraju sindikate i pregovaraju o uvjetima svoga zapošljavanja (...) krše. Slijedeći niz žrtava su radnici u drugim zemljama u razvoju, kao što su Indija, Južna Afrika i Brazil, koji rade u istim industrijama i na sličnim razinama produktivnosti, no mogu stvarati sindikate, čija se prava poštuju i koji riskiraju izgubiti svoje poslove jer se njihove zemlje ne natječu s Kinom. Da su osnovni radnički standardi umjesto toga zaštićeni međunarodno preko obvezujućih i učinkovitih jamstava, kineski radnici bili bi zaštićeni od nehumanog postupanja, a druge zemlje u razvoju bile bi zaštićene od pritiska da se natječu na osnovi iskorištavanja vlastitih građana. Ovo stajalište trgovačkih sindikata za cilj ni u kom slučaju nema uporabu radnika kako bi se poništile prednosti zemalja u razvoju. Za cilj ima osiguravanje toga da se koristi dijele ravnopravnije među tvrtkama koje pobiru profite globalizacije i radnike od kojih se očekuje da prihvaćaju to kako su nesigurni i ponižavajući poslovi bolji od nikakvih poslova. U industrijaliziranom svijetu, profiti su uglavnom u funkciji visokih ulaganja kapitala. U područjima izvoza, u funkciji su nižih cijena. A tamo gdje radne snage ima i previše, tvrtke mogu tražiti i najbjedniju cijenu rada. Ako, kao što se zalažu pristaše globalizacije, te tvrtke zapravo privlače viši standardi rada, zašto se onda tako mnogo tvrtki i autoritarnih vlada tako odlučno protivi raspravi o vezi između ključnih standarda rada i globalizacije u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji", piše Bill Jordan.