CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 16. X. SRBIJA SE SUOČAVA S PROBLEMATIČNOM PROŠLOŠĆU

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 16. X. 2000. Srbija se suočava s prijepornom prošlosti "Stara balkanska uzrečica danas ima novo značenje, kako se Srbi počinju miriti s krvavom ostavštinom zbačenoga jugoslavenskog predsjednika Miloševića. 'Ako se Srbija pomiri sama sa sobom, budućnost će biti mirna', glasi uzrečica. A s naprasnim krajem Miloševićeve vladavine, njegova ekstremno nacionalistička politika - koja je dovela do četiri balkanska rata, niza optužaba za ratne zločine, a Jugoslaviju pretvorila u izopćenu zemlju - ponovno se ispituje. Obračun s prošlosti odvijao se u mnogo zemalja - od Južne Afrike, Mozambika i Ruande do Njemačke u vrijeme rata i Južne Amerike(...). Sve se više govori o vrsti odbora za mirenje koja će ovdje započeti s radom za nekoliko mjeseci. Srbi tvrde da im je sada potreban oprost - barem među njima samima - i da je, kako bi njihovo društvo zacijelilo, potreban vjerojatno bolan obračun s pitanjima kao što su npr. 'Što je učinjeno kako bi se stvorila 'Velika Srbija?' i tko je počinio 'etničko čišćenje'- nad Hrvatima, Bosancima i Albancima - u ime srbijanske nacije? 'Sada je Milošević otišao, no postoji tendencija da ga se pretvori u krivca za sve, što je opasno', kazala je Sonja Biserko, čelnica helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. 'Obični građani su već svjesni toga što se dogodilo, no moramo se vratiti onima koji su započeli rat i (...) otkriti tko je odgovoran. 'Mnogo ljudi ne zna zbog čega se započinjanje rata smatra tako lošim. Miloševića se mnogo kritiziralo zbog toga što je ratove izgubio, a ne zbog toga što ih je započeo.', kazala je gospođa Biserko. 'Važno je da prođemo kroz katarzu i suočimo se s time, priznamo da smo bili dio toga. Suočavanje s istinom biti će važno zbog budućnosti.' Ključni element mogao bi biti Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu, u Nizozemskoj. No novi čelnik Koštunica (...) isključio je mogućnost suradnje sa sudom ili izručenje glavnoga osumnjičenika, Miloševića. I sam vatreni nacionalist - iako i ustavni pravnik, koji priznaje potrebu da se razotkrije istina o prošlosti - Koštunica dijeli stav mnogih Srba da je sud za ratne zločine politički, sud neprijateljski raspoložen prema Srbima kojega kontrolira Zapad. U svakom slučaju, stvaranje nove vlade i demokratskoga poretka u Jugoslaviji Koštuničini su prioriteti, tvrdi, tako da pitanja o ratnim zločinima 'jednostavno zauzimaju drugo mjesto'. Ipak, obračun s prošlosti već je otpočeo drugdje na Balkanu, pa su tako građani Hrvatske i Bosne, koji su nakon kraja međusobnih sukoba koji su trajali između 1991. i 1995. godine počeli odbijati tvrdokorne nacionalističke težnje u korist tolerantnijih stajališta. Pa ipak, neki Hrvati gotovo svakodnevno prosvjeduju protiv ispitivanja koja provodi hrvatska vlada istražujući ratne zločine. No dok Srbi razmišljaju o svojoj potrebi za mirenjem, suočeni su s duhom najgorih balkanskih zvjerstava iz gradova kao što su Vukovar, Srebrenica i Račak. 'Najpozitivniji navještaj u Jugoslaviji jest nenasilni prevrat, a povijesno gledano, zacjeljivanje je mnogo uspješnije ako je nenesilno', kaže Stephen Zunes, čelnik programa studija za mir i pravdu pri Sveučilištu San Francisco. 'Nije slučajno da je Rumunjska (gdje je predsjednik Nikolaj Čaušesku bio pogubljen na Božić 1989. godine) imala velikih poteškoća.' Dio ove jednadžbe je gospodarske prirode: etnički nacionalizam postao je kritična sila u nacističkoj Njemačkoj, Ruandi i Srbiji kada je gospodarstvo bilo slabo, ističe Zunes. Ponovna izgradnja gospodarstva kojega je uništilo desetljeće sankcija i krivog gospodarskog upravljanja zemljom, kao i ključna obnova infrastrukture koju su prošle godine teško oštetili NATO-ovi zračni napadaji. No postoje i drugi elementi. 'Potrebna je neka vrsta istine i pomirbe, no postoji i osjetljiva ravnoteža između lova na vještice i latinoameričke amnestije za sve', tvrdi Zunes. 'Južna Afrika je dobar model.' Potaknuta tadašnjim predsjednikom Mandelom, Južna se Afrika suočila sa zločinima ere apartheida. Vođena Odborom za istinu i pomirbu, počinitelji su priznali svoja nedjela u zamjenu za amnestiju, a žrtve su ispričale svoja svjedočanstva. Iako nesavršen - kritičari tvrde kako je krivo da su zločini priznati a ne i kažnjeni - proces je primirio je južnoafričko društvo. Ipak, taj se slučaj ovdje ne može primijeniti na sve načine. 'Južna Afrika bila je blagoslovljena revnim društvom koje je bilo spremno na raspru. Imali su dobru podlogu na kojoj su mogli početi izgradnju kao i nekoliko veoma impresivnih ljudi', kazao je velečasni John Langan, stručnjak za etiku i ljudska prava pri Sveučilištu Georgetown. 'Imali su i osjećaj nade i ponosa, dok su Srbi preživjeli prilično opsežno iskustvo neuspjeha, i nemaju na čemu započeti ponovnu izgradnju', kazao je Langan. 'Potrebna je kampanja ponovnog obrazovanja.' Oko četvrt milijuna ljudi poginulo je tijekom balkanskih ratova a više od milijun ljudi je raseljeno. Srbijanska nastojanja 'čišćenja' Kosova - kojega mnogi Srbi smatraju kolijevkom svoje civilizacije - od kosovskih Albanaca rezultiralo je samo prošle godine smrću 40.000 osoba. 'Suočavanje s činjenicama proces je učenja, jer bi se ova zemlja trebala pobrinuti da se ovo više ne dogodi. Obrazovanje je najvažniji dio', tvrdi Igor Pantelić, beogradski pravnik koji je Srbe branio na haškom sudu. 'Kada ovaj proces konačno otpočne, to je neizbježno. Pošteno i iskreno procjenjivanje trajat će godinama.' Takovo procjenjivanje neće pristići iz Haga, kojega Pantelić kritizira zbog nedoslijednih presuda. (...) Ipak, uvjeren je da će svima onima koje je sud optužio biti suđeno - ako ne u Hagu, tada sigurno u Srbiji, gdje će presuda vjerojatno biti oštra. (...) 'Mediji će odigrati važnu ulogu, kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj i u Bosni, jer otvaraju sve dossiere - arhive, duše i umove', kazao je Pantelić. 'Polako i sigurno govore o tome tko je što učinio. Koštunica bi mogao odigrati važnu ulogu u umirivanju užarenih umova i glava'", prenosi Scott Peterson.