THE NEW YORK TIMES 6. X. 2000.

THE NEW YORK TIMES 6. X. 2000. SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 6. X. 2000. Oslobađanje Jugoslavije "Dugačka tiranija Slobodana Miloševića jučer se u Beogradu srušila kao kula od karata. Tijekom dana ispunjenog nemirima, nalik na antikomunističku revoluciju iz 1989. godine, čelni simboli jugoslavenske vlasti, parlament i postaja državne televizije npr., pali su i došli u ruke oporbenih demonstranata, a otpor policije je nestao. Stotine tisuća ljudi izišlo je na ulice i, odbijajući da ih se zastraši, zahtijevali su da nedavni izbor Vojislava Koštunice za predsjednika bude priznat. Njihova hrabrost i odlučnost zadivili su čitavi svijet. Kako se dan primicao kraju, djelovalo je da će Miloševićev stisak kao jugoslavenskog čelnika uskoro nestati, i da je to možda tek pitanje sati. Osim ako na neki način ne uspostavi kontrolu nad vojskom i snagama sigurnosti s ciljem očajničke i bez sumnje krvave obrane svoga režima, njegove će opcije biti malobrojne - mirna predaja vlasti Koštunici ili pokušaj bijega iz zemlje. Nakon jučerašnjih sudbonosnih događaja, više se ne može osloniti na potporu tri glavna stupa svoje 13-godišnje vladavine: snage sigurnosti, medije pod državnim nadzorom i političke i poslovne prijatelje koji su profitirali od njegove vladavine. Miloševića, optuženog ratnog zločinca, treba privesti i pred sud. Dobro je da se za Miloševićevo svrgavanje pobrinuo njegov vlastiti narod a ne njegovi mnogobrojni neprijatelji. Clintonova administracija i druge zapadne vlade u pravu su kada nude verbalni poticaj ali ne i više. Obećanje predsjednika Clintona da će ukinuti gospodarske sankcije nametnute Jugoslaviji opipljiv je poticaj na promjenu. Rusija ima mnogo toga za dobiti a malo za izgubiti koristeći vlastiti utjecaj u Beogradu da svrgne Miloševića s vlasti. Predsjednik Vladimir Putin trebao bi odbaciti neutralnost Moskve glede rezultata jugoslavenskih izbora i potvrditi Koštuničinu pobjedu. Jednom kada dođe na vlast, Koštunica i njegovi saveznici biti će suočeni s izazovom stvaranja demokratske vlasti i slobodnog društva na krhotinama propale tiranije. Na neki način, imat će jednostavniji zadatak od beogradskih susjeda iz Središnje i Istočne Europe, 1989. godine. Jugoslavija već ima zakonski izabranog predsjednika kao i parlament koji sada može preuzeti zakonsku vlast. Iako su većina članova zakonodavnih tijela izabranih prošloga mjeseca Miloševićevi saveznici, mnogi bi sada mogli postati lojalni demokratskoj vlasti. Ključan će korak biti depolitiziranje vojske i policije, koji su bili agenti represije pod Miloševićem. Mnogi zapovjednici morat će biti uklonjeni a neki bi trebali biti izvedeni pred lice pravde zbog vlastite uloge u provedbi Miloševićevih okrutnih politika. Ohrabrujuće je što su važni elementi snaga sigurnosti stajali po strani dok su se jučer u Beogradu okupljali demonstranti, što upućuje na to da su lojalni srbijanskom narodu a ne Miloševiću. Pobjeda demokracije u Jugoslaviji imat će važnost za cijelu Europu. Gotovo deset godina Miloševićeva politika (...) etničkog čišćenja uništavala je Balkan (...). U Hrvatsku, Bosnu i na Kosovu donio je rat i patnju, a stotine tisuća ljudi je istjerano iz svojih domova - uključujući i mnoge Srbe nakon što su te ratove Beograd i njegovi saveznici izgubili. Kad napokon napusti svoj predsjednički fotelj, Europa će napokon biti demokratska i čitava, od Atlantika do granica s bivšim Sovjetskim Savezom, pa i dalje", stoji u uvodniku lista.