INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 13. IX. GLOBALIZACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 13. IX. 2000. Globalizacija - da, ali usredotočiti se na ljude "Ili će u 21. stoljeću nastaviti bujati sve podjeljenija društva ili možemo donijeti zajedničke odluke kako bismo osigurali da gospodarstva služe zajednicama. Ovo znači ljude postaviti u središte uravnoteženog razvoja. Trgovački sindikati predani su gospodarskom razvoju. Oni razumiju da je to najučinkovitiji način prevladavanja siromaštva i nezaposlenosti. Razumiju i ulogu tehnologije u poticanju i rasta i strukturalnog podešavanja. Unatoč do sada neviđenom napretku u tehnologiji i golemim poboljšanjima životnog standarda u 20. stoljeću, previše ljudi se nalazi izvan ove lijepe slike. Uz svo bogatstvo u svijetu, još uvijek imamo 1.3 milijarde ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu, više od 150 milijuna djece koja su prisiljena raditi, 125 milijuna djece koja ne idu u školu i još mnogo milijuna onih koji se prestanu školovati prije no što dobiju osnovno obrazovanje. Ima 880 milijuna nepismenih. Čak i u Australiji, siromaštvo djece sve je raširenije. Pojava klase siromašnih radnika šokantna je osuda kulture korporacija koje zaposlenima uskraćuju pošten udio profita. 48 posto tjednog bruto prihoda kućama odnosi 20 posto najbogatijih Australaca, dok najsiromašnijih 20 posto uzima tek 3.8 posto. Za protekle dvije godine svoje je poslove izgubilo 60.000 radnika. Osjećaj nemoći i otuđenosti sve je rašireniji. Ljudi su svjesni zatvaranja banaka, škola i bolnica u njihovim zajednicama, činjenice da su njihovi prijatelji ili rodbina ostali bez posla, kao rezultat smanjenja broja radnika ili privatizacije. Globalizacija vođena tržištem vodi utrci do dna gdje su učinkovitost i profit važniji od poštenog udjela za radnike. Stanje za radnike u Aziji još je nesigurnije. Uz potpunu nestabilnost u Indoneziji, spori rast u Japanu, goleme dugove i velike manjkavosti obrazovanja i infrastrukture diljem tog područja, shema podijeljenog društva je izrazita. (...). Strukturalno podešavanje Svjetske banke uvelike je neuspjelo, a siromaštvo se od 1997. godine ponovno povećalo. Reforme koje je nametnuo MMF jamče da će ovo područje biti sve nestabilnije usred spekulacija o valuti, odnosno dok tvrtke proizvodnju premještaju na druge lokacije u potrazi za jeftinim radnicima i niskim porezima. Globalizacija ima mnogo potencijala. Mogla bi biti odgovor na mnoge od svjetskih naizgled nerješivih problema. No ovo zahtijeva snažne demokratske temelje zasnovane na političkoj volji da se osigura jednakost i pravda. Pa ipak, vlade su se pokazale preslabima kada su u pitanju globalni problemi, kao što je osiguravanje osnovnog obrazovanja za svu djecu, smanjivanje duga najsiromašnijim zemljama i zaštita svijeta od globalnog zatopljenja i AIDS-a. Zajednica korporacija razumije potrebu za pravilima. Zaista, zalaže se za regulacije u cilju zaštite intelektualnog vlasništva, fizičkog vlasništva i ugovornog prava. Pa zašto se onda protivi globalnim regulacijama u cilju zaštite ljudi i okoliša? Zbog čega građani, koji inače poštuju zakon, kada ih se stavi na čelo tvrtki ili vlada, odbijaju zamisao da bi trgovački sporazumi trebali štititi osnovna ljudska i prava radnika kao i okoliš? Što je tako zastrašujuće glede formalne prisutnosti nevladinih organizacija kao što su Svjetska trgovačka organizacija, Svjetska banka i MMF? Ako tvrtke nastave iskorištavati svijet(...), val prosvjeda protiv globalizacije će rasti. Alternativa jest izgraditi društveno pravedniju viziju globalnog razvoja. To možemo učiniti bržim, učinkovitijim smanjenjem dugova, povećanjem pomoći, poštenom trgovinom, demokratskijim sustavima globalnog gospodarskog managementa, porezima na protok kapitala (...) i poštivanjem ljudskih prava. Globalizaciju se može oblikovati tako da se osigura da ljudi budu važni", piše Sharan Burrow, predsjednica Australskog vijeća trgovačkih sindikata.