IHT 9. V. UN PROTIV AMERIČKE POLITIKE LJUDSKIH PRAVA?

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 9. V. 2001. Amerika upozorena zbog ljudskih prava "Svijet je prošloga tjedna ostao zapanjen kada je izglasovano da SAD bude izostavljen iz UN-ovog Odbora za ljudska prava, po prvi puta od kad je Eleanor Roosevelt pomogla osnovati to tijelo prije više od 50 godina. Jednako zapanjujuća kao i rezultat tajnog glasovanja, kojeg su, izgleda, poduprli neki bliski saveznici SAD-a, činjenica je da je prednost pred SAD-om dana(...) notornim kršiteljima ljudskih prava kao što su Sudan i Pakistan. Jasno je da je svijet poželio Amerikance naučiti lekciju. No hoće li Amerikanci naučiti onu pravu? Odbacimo prvo dvije moguće američke reakcije. Prvo, da ponižavajući diplomatski poraz nije bitan, jer je odbor tek besmislena organizacija koja se bavi isključivo teoretskim raspravama. Mora se priznati da su sjednice Odbora često poprištem izvještačenih i visoko intelektualiziranih govora zemalja kao što su Kina i Kuba. Pa ipak, Odbor je pokazao i odličnu sposobnost zapažanja kršenja ljudskih prava, davanja važnih principijelnih izjava, izgradnje odgovora nastalih konsenzusom na pitanja ljudskih prava i mobiliziranje međunarodne pozornosti šaljući odbore inspekcija i posebne izvjestitelje da ispitaju kršenja ljudskih prava u kriznim područjima. Sviđalo se to Amerikancima ili ne, Odbor će pomoći razviti svjetski multilateralni plan za ljudska prava i demokraciju. Druga, opasnija reakcija, bila bi ta da SAD 'želi UN naučiti lekciju' tako da odgodi isplatu duga ili poduzme neke druge kaznene akcije. To ne samo da bi bilo neučinkovito nego i kontraproduktivno. Članovi UN-a svakako bi se osvetili, ne samo glasujući protiv inicijativa SAD-a, nego i isključujući SAD-a iz drugih tijela UN-a, protiveći se kandidaturi predstavnika SAD-a za ključne položaje ili odbijanjem poziva SAD-a da mirotvorci, humanitarni radnici i drugi obavljaju bezbrojne nezahvalne zadaće od kojih su Amerikanci pošteđeni zbog našeg sudjelovanja u UN-u. SAD trebaju poduprti Ujedinjene Narode više, ne manje, ne samo jer čini stvari koje Amerikanci ne mogu obavljati sami, nego i zbog toga što sada može djelovati samostalno, bez odobrenja SAD-a(...). Rezultati prošlotjednog glasovanja upozoravaju na to da je era automatskog globalnog pokoravanja čelništvu SAD-a glede ljudskih prava gotova. Vjera SAD-a u svoju globalnu izuzetnost prečesto ga je navodila da sam glasuje unutar Odbora, krivo pretpostavljajući da takav izolacionizam nema cijenu. Na najnovijoj sjednici, SAD je bila sama ili gotovo sama odbijajući podržati rezolucije koje bi poduprle niže cijene za lijekove za HIV/AIDS(...). Iako su zemlje u kojima je zakonodavna država znatno slabija već odobrile sporazume glede gospodarskih, društvenih i kulturoloških prava, prava djece, diskriminacije nad ženama, zabrane nagaznih mina i sporazum glede međunarodnog suda za zločine, američki senat odbija održati čak i saslušanja glede ovoga. Reakcija SAD-a ne bi trebala biti ni ravnodušnost, ni ljutnja nego akcija. U nadolazećim mjesecima, Bushova vanjskopolitička ekipa suočena je s tri multilateralna pitanja glede kojih SAD može preuzeti aktivno čelništvo kako bi poromicao svoje principe glede ljudskih prava. Prvo, krajem lipnja, UN-ovo Generalno vijeće održava globalnu konferenciju glede HIV-a/ AIDS-a, na kojoj SAD može povesti podršku za novu globalnu fondaciju glavnog tajnika Kofija Annana. Drugo, krajem kolovoza, UN se sastaje na Svjetskoj konferenciji protiv rasizma u Durbanu, u Južnoj Africi. Kao prvi afroamerički državni tajnik, Colin Powell bi trebao predvoditi američku delegaciju, ne samo kako bi iskazao američku predanost rješavanju problema afričke demokracije i ljudskih prava nego i kako bi raspravili o nacionalnom problemu SAD-a glede pronalaženja rješenja za rasizam i globalni problem starosjedilačkih naroda. Treće, slijedećeg rujna, više od 100 svjetskih demokracija okupit će se u Seulu na drugom sastanku Zajednice demokracija koji se održava svake dvije godine. Prisućem, Bushova će administracija poslati poruku da - čak i izvan Odbora za ljudska prava - namjerava surađivati s drugim demokracijama kako bi pronašla rješenja za probleme kao što su kriza oko AIDS-a, globalno zatopljenje, terorizam i međunarodno krijumčarenje narkotika i ljudi. Čak i nakon prošlotjednog debakla, svijet još uvijek želi američko čelništvo kada su u pitanju ljudska prava. Pitanje je slijedeće: imaju li Amerikanci još uvijek hrabrosti i vizije da preuzmu tu ulogu", piše Harold Hongju Koh za "The Washington Post" a prenosi list.