FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IHT 28. II. PUTINOVA PROMJENA POLITIKE RUSKIH INTERESA

US-KRIZA- PB, PD, PI, PN, PL, PT, PR, PG, TR-Obrana-Diplomacija-Organizacije/savezi-Ratovi IHT 28. II. PUTINOVA PROMJENA POLITIKE RUSKIH INTERESA SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRBIUNE28. II. 2001.Putinova promjena politike ruskih probitaka potiče uznemirenost u bivšem Istočnom bloku"Stanovnici Srednje i Istočne Europe smatraju da bolje razumiju Rusiju i Ruse od ikoga drugog i, s obzirom na ono što su od Drugog svjetskog rata na ovamo doživjeli, i trebali bi. Sada su veoma zabrinuti zbog ruskog predsjednika, Vladimira Putina, koji ne samo da govori o obnovi imperija, nego poduzima i konkretne korake u tom smjeru unatoč slabosti njegove zemlje. Putin naglašava obranu ruskih nacionalnih interesa nakon godina dodvoravanja Zapadu pod Borisom Jeljcinom. Dok je Jeljcin često djelovao nezainteresirano za događaje u novim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza - koje se u Moskvi nazivaju 'blisko inozemstvo'- Putin ustraje da su one dio ruske 'sfere utjecaja' i da su i dalje od ključne strateške važnosti. Ta tvrdnja je dovoljna da uznemiri one koji su nekoć živjeli pod Moskvom. No Putinove akcije u zemljama kao što su Ukrajina, Gruzija, Moldavska i Azerbajdžan imaju posljedice po buduće odnošaje Istoka i Zapada, stvarajući dodatni pritisak za novi krug
SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRBIUNE 28. II. 2001. Putinova promjena politike ruskih probitaka potiče uznemirenost u bivšem Istočnom bloku "Stanovnici Srednje i Istočne Europe smatraju da bolje razumiju Rusiju i Ruse od ikoga drugog i, s obzirom na ono što su od Drugog svjetskog rata na ovamo doživjeli, i trebali bi. Sada su veoma zabrinuti zbog ruskog predsjednika, Vladimira Putina, koji ne samo da govori o obnovi imperija, nego poduzima i konkretne korake u tom smjeru unatoč slabosti njegove zemlje. Putin naglašava obranu ruskih nacionalnih interesa nakon godina dodvoravanja Zapadu pod Borisom Jeljcinom. Dok je Jeljcin često djelovao nezainteresirano za događaje u novim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza - koje se u Moskvi nazivaju 'blisko inozemstvo'- Putin ustraje da su one dio ruske 'sfere utjecaja' i da su i dalje od ključne strateške važnosti. Ta tvrdnja je dovoljna da uznemiri one koji su nekoć živjeli pod Moskvom. No Putinove akcije u zemljama kao što su Ukrajina, Gruzija, Moldavska i Azerbajdžan imaju posljedice po buduće odnošaje Istoka i Zapada, stvarajući dodatni pritisak za novi krug širenja NATO-a. U Rumunjskoj i baltičkim zemljama već postoji sve veća želja da uđu u NATO što prije. Iako se Jeljcin 1999. usprotivio širenju NATO-a, bio je umiren dijelom i zbog toga što je prvi krug širenja ostao uzak: Poljska, Madžarska i Češka. No njegova nesposobnost da zaustavi NATO-ovo bombardiranje Jugoslavije označila je pad ruskog utjecaja i potaknulo Putina da ga oživi. 'Pred sobom imamo novo poglavlje, politika prema bliskom inozemstvu se promijenila', kazao je Ištvan Gjarmati, bivši diplomat koji je pomagao u pregovorima glede ulaska Madžarske u NATO. 'Putin je pomalo kao Petar Veliki, otvara se Zapadu za kapital i tehnologiju no istodobno (...) uvodi autoritarni način vladanja, provodeći odlučniju vanjsku politiku u područjima u kojima to može.' Putinov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Sergej Ivanov, nedavno je upozorio njemačkog ministra obrane, Rudolfa Scharpinga, da će širenje NATO-a 'stvoriti sasvim novo stanje u Europi koje objektivno narušava ruske političke i vojne interese. Ovo bi moglo dovesti do ozbiljne krize.' Moskva je koristila podjednako oštre riječi (...) u svezi s planovima Georgea W. Busha za nacionalnu raketnu obranu. No oštre riječi o bliskom inozemstvu možda utiru put još energičnijim pregovorima glede onoga što je Putinu zaista potrebno: zapadnog kapitala i tehnologije, zajedno sa sporazumom s NATO-om o zaustavljanju njegovog širenja na bivšu granicu Sovjetskog Saveza. Rusija je od studenog otvorenija glede smanjivanja zaliha zemnog plina ne samo s ciljem povrata dugova nego i utjecaja na politiku zemalja kao što su Ukrajina i Gruzija, tvrde europski i dužnosnici NATO-a. Rusija je našla i razloge za (...) povlačenje vojnika i zatvaranje vojnih baza u Moldavskoj i Gruziji. Gruzijcima je nametnula zahtjeve za vizu pri ulasku u Rusiju i zatražila uporabu gruzijskog teritorija kako bi napadala secesioniste u Čečniji, koja je zapravo dio Rusije. Ubrzala je ujedinjenje s Bjelorusijom i počela rasprave u svezi sličnog sporazuma s proruskom Komunističkom partijom u Moldavskoj, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima što su održani u nedjelju. Rusija žarko želi iznova stvoriti vlastiti sustav sofisticiranih radara(...). Kako baltičke zemlje u ovome ne žele sudjelovati, Moskva vrši pritisak na druge zemlje iz bliskog inozemstva da sudjeluju u ovom projektu. Moskva je oformila i kolektivnu sigurnosnu organizaciju s nekoliko zemalja srednje Azije i proglasila Kaspijsko more i njegova nalazišta nafte ruskim strateškim interesom. Rusija je 18. siječnja potpisala vojni sporazum s Ukrajinom, čiji je predsjednik, Leonid Kučma, u velikim političkim nevoljama zbog navoda da je zapovjedio ubojstvo jednog novinara. Moskva nastoji ishoditi i novi plinovod u Europu koji bi prolazio Poljskom a zaobilazio Ukrajinu, što bi, pak, Ukrajinu moglo zavaditi s Poljskom. Putin, koji je u siječnju posjetio Azerbajdžan dok je rusko Kaspijsko brodovlje izvodilo vježbe u tom području, energično se zalaže i za to da kaspijska nafta u inozemstvo bude slana ruskim cjevovodima i iz ruskih luka. (...) Ukrajina je potpisala sporazume o vojnoj suradnji s NATO-om 1997. i 1998. i stvorila zajedničku mirotvornu brigadu sa Poljskom i Litvom. No novi vojni sporazum Rusije s Ukrajinom, omogućuje sada Rusiji planiranje vojnih vježbi na ukrajinskom teritoriju. Izbori u Moldavskoj još su jedan dobar primjer nove Putinove politike. Putin se nedavno sreo u Moskvi s čelnikom nereformiranih moldavskih komunista, Vladimirom Vorodinom; sastao se i s moldavskim premijerom, pristašom politike centra, Dmitruom Bragisom, nastojeći, izgleda, oformiti poslijeizbornu koaliciju s komunistima. Rumunjski premijer, Adrian Nastase sve ovo pažljivo prati. 'Veoma smo zainteresirani za to da ne budemo dio tampon-zone u ovom području', rekao je. 'Imamo svoje vlastite sigurnosne interese što je razlog zbog kojega želimo postati članom NATO-a do 2002. godine(...).' Unatoč svim nastojanjima NATO-a da s Moskvom uspostavi skladan odnos, te da se njezin stav prema posthladnoratovskim zadaćama na Balkanu promijeni, savez je i dalje glavna prepreka bilo kakvoj budućoj ruskoj ekspanziji. Slovačka i Slovenija očiti su kandidati za slijedeći krug širenja NATO-a. Rumunjska i baltičke zemlje sada se sve više zalažu za svoje članstvo, no postići će ga teže (pad Slobodana Miloševića u za Rumunjsku susjednoj Jugoslaviji, Balkan je učinio manje opasnim, a Rumunjska je još uvijek previše nestabilna. Članstvo Estonije, Letonija ili Litve u NATO-u značilo bi prekoračenje sovjetske 'crvene crte.') No možda je najbolji primjer novog ruskog željeznog stiska Gruzija. Ruska taktika u toj zemlji varira od gospodarskog pritiska, smanjivanje zaliha plina i ustrajavanje na vizama za milijun ili više Gruzijaca koji rade u Rusiji npr., do zahtjeva da Rusi nastave koristiti vojnu zračnu bazu bez gruzijskog nadgledanja ili dopuštenja, uz optužbe da Gruzija podupire pobunjenike u Čečeniji", piše Steven Erlanger za New York Times a prenosi list.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙