US-KRIZA- PB, PD, PI, PN, PL, PT, PR, PG, TR-Obrana-Diplomacija-Organizacije/savezi-Ratovi IHT 28. II. PUTINOVA PROMJENA POLITIKE RUSKIH INTERESA SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRBIUNE28. II. 2001.Putinova promjena politike
ruskih probitaka potiče uznemirenost u bivšem Istočnom bloku"Stanovnici Srednje i Istočne Europe smatraju da bolje razumiju Rusiju i Ruse od ikoga drugog i, s obzirom na ono što su od Drugog svjetskog rata na ovamo doživjeli, i trebali bi. Sada su veoma zabrinuti zbog ruskog predsjednika, Vladimira Putina, koji ne samo da govori o obnovi imperija, nego poduzima i konkretne korake u tom smjeru unatoč slabosti njegove zemlje. Putin naglašava obranu ruskih nacionalnih interesa nakon godina dodvoravanja Zapadu pod Borisom Jeljcinom. Dok je Jeljcin često djelovao nezainteresirano za događaje u novim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza - koje se u Moskvi nazivaju 'blisko inozemstvo'- Putin ustraje da su one dio ruske 'sfere utjecaja' i da su i dalje od ključne strateške važnosti. Ta tvrdnja je dovoljna da uznemiri one koji su nekoć živjeli pod Moskvom. No Putinove akcije u zemljama kao što su Ukrajina, Gruzija, Moldavska i Azerbajdžan imaju posljedice po buduće odnošaje Istoka i Zapada, stvarajući dodatni pritisak za novi krug
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRBIUNE
28. II. 2001.
Putinova promjena politike ruskih probitaka potiče uznemirenost u
bivšem Istočnom bloku
"Stanovnici Srednje i Istočne Europe smatraju da bolje razumiju
Rusiju i Ruse od ikoga drugog i, s obzirom na ono što su od Drugog
svjetskog rata na ovamo doživjeli, i trebali bi. Sada su veoma
zabrinuti zbog ruskog predsjednika, Vladimira Putina, koji ne samo
da govori o obnovi imperija, nego poduzima i konkretne korake u tom
smjeru unatoč slabosti njegove zemlje.
Putin naglašava obranu ruskih nacionalnih interesa nakon godina
dodvoravanja Zapadu pod Borisom Jeljcinom. Dok je Jeljcin često
djelovao nezainteresirano za događaje u novim zemljama bivšeg
Sovjetskog Saveza - koje se u Moskvi nazivaju 'blisko inozemstvo'-
Putin ustraje da su one dio ruske 'sfere utjecaja' i da su i dalje od
ključne strateške važnosti.
Ta tvrdnja je dovoljna da uznemiri one koji su nekoć živjeli pod
Moskvom. No Putinove akcije u zemljama kao što su Ukrajina,
Gruzija, Moldavska i Azerbajdžan imaju posljedice po buduće
odnošaje Istoka i Zapada, stvarajući dodatni pritisak za novi krug
širenja NATO-a. U Rumunjskoj i baltičkim zemljama već postoji sve
veća želja da uđu u NATO što prije.
Iako se Jeljcin 1999. usprotivio širenju NATO-a, bio je umiren
dijelom i zbog toga što je prvi krug širenja ostao uzak: Poljska,
Madžarska i Češka. No njegova nesposobnost da zaustavi NATO-ovo
bombardiranje Jugoslavije označila je pad ruskog utjecaja i
potaknulo Putina da ga oživi.
'Pred sobom imamo novo poglavlje, politika prema bliskom
inozemstvu se promijenila', kazao je Ištvan Gjarmati, bivši
diplomat koji je pomagao u pregovorima glede ulaska Madžarske u
NATO. 'Putin je pomalo kao Petar Veliki, otvara se Zapadu za kapital
i tehnologiju no istodobno (...) uvodi autoritarni način vladanja,
provodeći odlučniju vanjsku politiku u područjima u kojima to
može.'
Putinov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Sergej Ivanov, nedavno
je upozorio njemačkog ministra obrane, Rudolfa Scharpinga, da će
širenje NATO-a 'stvoriti sasvim novo stanje u Europi koje
objektivno narušava ruske političke i vojne interese. Ovo bi moglo
dovesti do ozbiljne krize.'
Moskva je koristila podjednako oštre riječi (...) u svezi s
planovima Georgea W. Busha za nacionalnu raketnu obranu. No oštre
riječi o bliskom inozemstvu možda utiru put još energičnijim
pregovorima glede onoga što je Putinu zaista potrebno: zapadnog
kapitala i tehnologije, zajedno sa sporazumom s NATO-om o
zaustavljanju njegovog širenja na bivšu granicu Sovjetskog
Saveza.
Rusija je od studenog otvorenija glede smanjivanja zaliha zemnog
plina ne samo s ciljem povrata dugova nego i utjecaja na politiku
zemalja kao što su Ukrajina i Gruzija, tvrde europski i dužnosnici
NATO-a. Rusija je našla i razloge za (...) povlačenje vojnika i
zatvaranje vojnih baza u Moldavskoj i Gruziji.
Gruzijcima je nametnula zahtjeve za vizu pri ulasku u Rusiju i
zatražila uporabu gruzijskog teritorija kako bi napadala
secesioniste u Čečniji, koja je zapravo dio Rusije. Ubrzala je
ujedinjenje s Bjelorusijom i počela rasprave u svezi sličnog
sporazuma s proruskom Komunističkom partijom u Moldavskoj, koja je
pobijedila na parlamentarnim izborima što su održani u nedjelju.
Rusija žarko želi iznova stvoriti vlastiti sustav sofisticiranih
radara(...). Kako baltičke zemlje u ovome ne žele sudjelovati,
Moskva vrši pritisak na druge zemlje iz bliskog inozemstva da
sudjeluju u ovom projektu. Moskva je oformila i kolektivnu
sigurnosnu organizaciju s nekoliko zemalja srednje Azije i
proglasila Kaspijsko more i njegova nalazišta nafte ruskim
strateškim interesom.
Rusija je 18. siječnja potpisala vojni sporazum s Ukrajinom, čiji
je predsjednik, Leonid Kučma, u velikim političkim nevoljama zbog
navoda da je zapovjedio ubojstvo jednog novinara.
Moskva nastoji ishoditi i novi plinovod u Europu koji bi prolazio
Poljskom a zaobilazio Ukrajinu, što bi, pak, Ukrajinu moglo
zavaditi s Poljskom. Putin, koji je u siječnju posjetio Azerbajdžan
dok je rusko Kaspijsko brodovlje izvodilo vježbe u tom području,
energično se zalaže i za to da kaspijska nafta u inozemstvo bude
slana ruskim cjevovodima i iz ruskih luka. (...)
Ukrajina je potpisala sporazume o vojnoj suradnji s NATO-om 1997. i
1998. i stvorila zajedničku mirotvornu brigadu sa Poljskom i
Litvom. No novi vojni sporazum Rusije s Ukrajinom, omogućuje sada
Rusiji planiranje vojnih vježbi na ukrajinskom teritoriju.
Izbori u Moldavskoj još su jedan dobar primjer nove Putinove
politike. Putin se nedavno sreo u Moskvi s čelnikom nereformiranih
moldavskih komunista, Vladimirom Vorodinom; sastao se i s
moldavskim premijerom, pristašom politike centra, Dmitruom
Bragisom, nastojeći, izgleda, oformiti poslijeizbornu koaliciju s
komunistima.
Rumunjski premijer, Adrian Nastase sve ovo pažljivo prati. 'Veoma
smo zainteresirani za to da ne budemo dio tampon-zone u ovom
području', rekao je. 'Imamo svoje vlastite sigurnosne interese što
je razlog zbog kojega želimo postati članom NATO-a do 2002.
godine(...).'
Unatoč svim nastojanjima NATO-a da s Moskvom uspostavi skladan
odnos, te da se njezin stav prema posthladnoratovskim zadaćama na
Balkanu promijeni, savez je i dalje glavna prepreka bilo kakvoj
budućoj ruskoj ekspanziji. Slovačka i Slovenija očiti su kandidati
za slijedeći krug širenja NATO-a. Rumunjska i baltičke zemlje sada
se sve više zalažu za svoje članstvo, no postići će ga teže (pad
Slobodana Miloševića u za Rumunjsku susjednoj Jugoslaviji, Balkan
je učinio manje opasnim, a Rumunjska je još uvijek previše
nestabilna. Članstvo Estonije, Letonija ili Litve u NATO-u značilo
bi prekoračenje sovjetske 'crvene crte.')
No možda je najbolji primjer novog ruskog željeznog stiska Gruzija.
Ruska taktika u toj zemlji varira od gospodarskog pritiska,
smanjivanje zaliha plina i ustrajavanje na vizama za milijun ili
više Gruzijaca koji rade u Rusiji npr., do zahtjeva da Rusi nastave
koristiti vojnu zračnu bazu bez gruzijskog nadgledanja ili
dopuštenja, uz optužbe da Gruzija podupire pobunjenike u
Čečeniji", piše Steven Erlanger za New York Times a prenosi list.