CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 22. II. PRAVEDNO SUĐENJE U JUGOSLAVIJI

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 22. II. 2001. Pravedno suđenje u Jugoslaviji "Kada je bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića prošloga listopada s vlasti svrgnuo narod, nitko nije bio sretniji od glavne tužiteljice pri tribunalu za ratne zločine, Carle del Ponte. Nova reformistička vlada u Beogradu - nadala se dobrim odnošajima s Washingtonom i Europom - sigurno će izručiti svoga starog neprijatelja UN-ovom sudu u Haagu, gdje su ga optužili za zvjerstva koja su počinjena na Kosovu. Četiri mjeseca kasnije, gospođa del Ponte još uvijek čeka. A kako jugoslavenska vlada nastoji dobiti na vremenu, postoje naznake da će morati čekati još dosta dugo prije nego što 'bete noire' Zapada dovede pred sud. Milošević živi pod nadzorom, no ne i u pritvoru, u Beogradu. Sretan je što njegov nasljednik, predsjednik Koštunica, ne vjeruje tribunalu, i tako dijeli mišljenje mnogih Jugoslavena kako je tribunal antisrbijansko oruđe Zapada. Koštunica se, izgleda, boji i da bi izručivanje Miloševića tribunalu bivšega silnika učinilo žrtvom. No ako Beograd ne počne surađivati s haškim sudom do 31. ožujka, Washington je zaprijetio da će spriječiti dopremanje 100 milijuna dolara pomoći. SAD se obvezala i na to da će blokirati bilo kakvu pomoć multilateralnih zajmodavaca kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka, koja je, pak, Jugoslaviji hitno potrebna kako bi isplatila svoj inozemni dug u vrijednosti od 12 milijardi dolara. Europska unija također primjenjuje pritisak. Bruxelles uvjetuje paket gospodarske pomoći u vrijednosti 223 milijuna dolara koji bi trebao biti isplaćen ove godine suradnjom sa UN-ovim tribunalom. Istodobno, niti jedan zapadni čelnik ne želi biti prestrog prema reformistu Koštunici. Radije ga potiču da im se pridruži nego da ga izoliraju - što mu daje prostora za manevriranje. Sve ovisi o tome što će zapadnoeuropske prijestolnice odabrati kao zadovoljavajuću razinu suradnje s tribunalom. 'Što to točno znači, administracija tek treba definirati, no nema posebnih zahtjeva', kazao je veleposlanik SAD-a u Beogradu, William Montgomery(...). Jugoslavenski dužnosnici tvrde kako su spremni poduzeti neke poteze, no kako tek trebaju odlučiti koji će oni biti. 'Suradnja s tribunalom ne znači automatsko pokoravanje svakom zahtjevu tribunala', kazao je jugoslavenski premijer Zoran Žižić (...). Gospođa del Ponte i sama je ovoga tjedna pokazala znakove fleksibilnosti. Nakon dana kojega je provela na sastancima s dužnosnicima EU-a u Bruxellesu u ponedjeljak je kazala: 'Ne radi se o tome da se od Srbije zahtjeva (...) da sutra izruči Miloševića tribunalu.' Umjesto toga, ustrajala je na 'konkretnim znacima njihove voljnosti da surađuju' i to bez odgađanja. Koštunica, koji je del Ponte primio nevoljko i veoma hladno tijekom njezina nedavnog posjeta Beogradu, suradnju s njenim sudom je nazvao 'procesom'. Predsjednik Europskog povjerenstva, Romano Prodi, iskazao je isti pristup problemu u ponedjeljak: 'apeliramo na mladu demokraciju da surađuje s tribunalom. Ovo treba raditi na progresivan način.' Ključni argument jugoslavenske vlade glede odbijanja izručenja Miloševića jest pozivanje na Ustav koji brani izručenje jugoslavenskih građana, pa tvrde kako je za odobrenje suradnje sa sudom za ratne zločine potreban novi zakon. Ministar pravosuđa, Momčilo Grubac, u ponedjeljak je upozorio kako bi moglo proći i 'nekoliko mjeseci' prije nego što takav zakon bude donesen i dobije odobrenje parlamenta. Među 15 optuženika koji su izbjegli tribunalu i za koje se smatra kako žive u Srbiji, međutim, neki su i građani drugih država, a promatrači u Beogradu vjeruju kako bi se upravo oni mogli pokazati korisnim šahovskim figurama za postizanje kompromisa između Koštunice i Zapada. 'Vrši se pritisak na građane drugih država koji žive u Beogradu da se dobrovoljno predaju kao znak dobre volje', kazao je srbijanski dužnosnik koji je zatražio da ostane anoniman. Del Ponte je u ponedjeljak apelirala na Beograd da 'počne izručivati te osumnjičenike koje jugoslavenske vlasti nemaju opravdanja nastaviti štititi' čak i ako vlada još nije spremna izručiti Miloševića odmah. Iko se ne očekuje da će se Milošević pojaviti pred sudom za ratne zločine u bližoj budućnosti, uskoro bi se mogao naći pred lokalnim sudom, tvrde dužnosnici iz Beograda. Viši vladini dužnosnici predviđaju kako je neminovno da će ga uhititi u slijedećih nekoliko tjedana, no moguće optužnice protiv njega i dalje su nejasne. Variraju od korupcije, preko izborne krađe do ratnih zločina tijekom bosanskog rata. 'Problem s požurivanjem suđenja Miloševiću jest taj da trenutno nema mnogo čvrstih dokaza protiv njega(...)', tvrdi izvor blizak istraživanju. (...) Prema međunarodnom zakonu, UN-ov tribunal ima primat pred lokalnim sudovima kada su u pitanju suđenja za ratne zločine, no dužnosnici u Beogradu ovo ne žele shvatiti. 'Ovo je pitanje katarze', kazao je Dušan Batković, predsjednik Vijeća za demokratske promjene(...). 'Srbi moraju shvatiti što je učinjeno u njihovo ime što je, pak, pridonijelo balkanskoj katastrofi.' Istodobno, dodaje, 'u zemlji prevladava mišljenje da Jugoslavija mora zaštititi svoju suverenost i sama prvo riješiti svoje probleme.' Ova tvrdnja ne ostavlja dojam na dužnosnike tribunala. 'Zakon je veoma jasan', kazala je Florence Hartmann, glasnogovornica gospođe del Ponte. 'Lokalni sudovi imaju ovlast provoditi suđenja sitnijim kriminalcima... no kada su u pitanju ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, mi imamo prvenstvo.' U Beogradu, međutim, dužnosnici djeluju sigurno da su uvjerili novu administraciju SAD-a da ne ustraje na izručenju Miloševića u Haag, barem za sada. 'Želimo da se sve one koji su počinili zločine drži odgovornima, želimo da odgovaraju pred našim institucijama... dati priliku našim sudovima jer su kompetentni', kazao je Zoran Đinđić, srbijanski premijer, kada se vratio iz Washingtona početkom ovog mjeseca. 'Imam dojam da smo osigurali razumijevanje u State Departmentu'", prenose Peter Ford i Alex Todorović.