FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NEW YORK TIMES 27.II. RUSIJA MOŽE BITI NAŠ SAVEZNIK GLEDE RAKETNE OBRANE

US-RU-KRIZA- PB, PD, PN, PL, PR, PG, TO-Obrana-Diplomacija-Strana pomoć-Oružani sukobi NEW YORK TIMES 27.II. RUSIJA MOŽE BITI NAŠ SAVEZNIK GLEDE RAKETNE OBRANE SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES27. II 2001.Rusija može biti naš saveznik glede raketne obrane"Prošlotjedna Putinova ponuda(...) za suradnju s NATO-om glede pokretnoga raketnoga sustava obrane s bazom na zemlji stvara važnu priliku za SAD da Rusiju uključi u suradnju s ciljem razvoja raketnog štita. Na sastanku koji je održan prošloga tjedna s Igorom Ivanovim, ruskim ministrom vanjskih poslova, državni tajnik Colin Powell složio se otvoriti dijalog glede ovog pitanja. Zajednički program Rusije i NATO-a s ciljem obrane od mogućih raketnih napadaja iz zemalja kao što su Sjeverna Koreja, Iran i Irak bio bi rješenje dviju glavnih europskih briga glede predanosti Bushove administracije izgradnji proturaketnog sustava: da bi ona mogla potaknuti novi hladni rat s Rusijom i da bi značila američko nastojanje ostvarenja jednostrane koristi. Putinov prijedlog - iako još uvijek prilično neodređen - ipak je važan jer prihvaća dva ključna stava SAD, koja ona opetuje već nekoliko godina: prvo, da proliferacija raketa dugog dometa u sve više zemalja predstavlja prijetnju međunarodnoj sigurnosti i drugo, da je raketna obrana prikladan odgovor na ovo.
SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 27. II 2001. Rusija može biti naš saveznik glede raketne obrane "Prošlotjedna Putinova ponuda(...) za suradnju s NATO-om glede pokretnoga raketnoga sustava obrane s bazom na zemlji stvara važnu priliku za SAD da Rusiju uključi u suradnju s ciljem razvoja raketnog štita. Na sastanku koji je održan prošloga tjedna s Igorom Ivanovim, ruskim ministrom vanjskih poslova, državni tajnik Colin Powell složio se otvoriti dijalog glede ovog pitanja. Zajednički program Rusije i NATO-a s ciljem obrane od mogućih raketnih napadaja iz zemalja kao što su Sjeverna Koreja, Iran i Irak bio bi rješenje dviju glavnih europskih briga glede predanosti Bushove administracije izgradnji proturaketnog sustava: da bi ona mogla potaknuti novi hladni rat s Rusijom i da bi značila američko nastojanje ostvarenja jednostrane koristi. Putinov prijedlog - iako još uvijek prilično neodređen - ipak je važan jer prihvaća dva ključna stava SAD, koja ona opetuje već nekoliko godina: prvo, da proliferacija raketa dugog dometa u sve više zemalja predstavlja prijetnju međunarodnoj sigurnosti i drugo, da je raketna obrana prikladan odgovor na ovo. No ruski prijedlog ide još dalje. Umjesto da na raketnu obranu gledaju kao na najvažniji, ako ne i jedini, odgovor na proliferaciju raketa, kao što to čini Busheva administracija, Moskva, izgleda, želi obranu učiniti dijelom širih nastojanja s ciljem suzbijanja proliferacije. Europljani dijele taj stav. Najbolji odgovor na raketnu proliferaciju jest kombinacija strategija koje su usmjerene i na sprječavanje zemalja u kupnji raketa (pomoću kontrole izvoza, sporazuma glede kontrole oružja i sigurnosnih saveza) te zaustavljanje raketnih programa koji već postoje (putem diplomatskih nastojanja i gospodarskih ili drugih akcija). Konačni cilj obrane jest uskratiti razbojničkim zemljama mogućnost da koriste svoje rakete razmještanjem obrane (...). Ako Bushova administracija pokaže jednaku predanost prvim dvjema strategijama kao i trećoj, mnogo je vjerojatnije da će Europa i Rusija poduprijeti raketnu obranu. Administracija to može učiniti tako da podupre Sporazum o zabrani pokusa, jačajući Konvenciju o biološkom oružju i uključivanjem Sjeverne Koreje u pregovore glede okončavanja njenog raketnoga programa. Prijedlog Moskve korisna je polazišna točka u pregovorima glede raketne obrane. Surađujući s Rusijom, Bushova administracija trebala bi zahtijevati dvije stvari: da Rusija prestane prodavati nuklearnu i raketnu tehnologiju drugim zemljama i da se bilo kakva ujedinjena nastojanja tiču obrane (...) koja bi rušila rakete nedugo nakon njihovog ispaljivanja. Takav sustav obrane s bazom na zemlji ima najveći potencijal za mirenje različitih američkih i ruskih interesa glede raketne obrane. Presretači raketa trebaju imati bazu pored lansirne točke napadačkih raketa. Tako bi obrana od raketa koje bi bile lansirane iz Sjeverne Koreje, Irana ili Iraka trebale biti locirane u blizini tih zemalja, tako da ne bi mogle presretati rakete koje bi bile lansirane iz Rusije ili Kine. Ovakav sistem obrane trebao bi štititi i više zemalja. Kako rakete pogađaju odmah nakon njihovog lansiranja, raketu koja je odaslana iz razbojničke zemlje mogu srušiti bez obzira na to je li namijenjena Moskvi, Muenchenu ili Miamiu. Istina, realizacija ovakvoga sustava obrane zahtijevala bi prekrajanje Sporazuma o zabrani proturaketnih sustava koji SAD-u i Rusiji brani izgradnju nacionalnih raketnih štitova. No kako obrana s presretačima koji rakete ruše nedugo nakon lansiranja s bazom na zemlji ne bi presretala ni ruske ni američke nuklearne rakete, takva je obrana u skladu s osnovnom svrhom sporazuma- sprječavanja ijedne zemlje da uništava nuklearno oružje ove druge. U vrijeme kada mnogi u Moskvi na NATO gledaju s nepovjerenjem, važna inicijativa Rusije i NATO-a s ciljem rješenja jedne od glavnih prijetnji međunarodnoj sigurnosti odnošaje između SAD-a, Europe i Rusije mogla bi postaviti na nove i konstruktivnije temelje", pišu Ivo H. Daalder i James M. Lindsay.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙