US-KRIZA- PB, PD, PN, PL, PP, PT, PR, PG-Obrana-Diplomacija-Proračun-Organizacije/savezi W. TIMES 27. II. BUSHU SE NE SVIĐA SOCIJALISTIČKA EUROPA SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON TIMES27. II. 2001.Blair zove"Izvanredna je pa ipak
neispitana važnost Busheva a) plana putovanja i b) posjetitelja Bijele Kuće iz inozemstva. Ovaj plan europskim čelnicima objavljuje kako se upravo kroji nova američka vanjska politika, kojoj statični birokrati EU-a imaju mnogo razloga ne vjerovati. Evo kako je oblikovan predsjednički plan: prvi je Bushov put izvan SAD-a bio u Meksiko, na sastanak s novim čelnikom te države, predsjednikom Vincenteom Foxom, 16. veljače. Prvi čelnik druge države koji je posjetio Bijelu kuću bio je kanadski premijer Jean Chretien. Prvi europski čelnik koji je posjetio Bijelu kuću bio je britanski premijer Tony Blair, 23. veljače. Za razliku od Njemačke, Francuske i Rusije, Britanija nudi opreznu potporu američkoj raketnoj obrani unatoč činjenici da se francusko i njemačko službeno mnijenje protivi ovoj zamisli. Niti jedan čelnik iz Njemačke, Francuske ili drugih zapadnih ili istočnoeuropskih zemalja nisu na popisu skorih sastanaka, a nije ni
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON TIMES
27. II. 2001.
Blair zove
"Izvanredna je pa ipak neispitana važnost Busheva a) plana
putovanja i b) posjetitelja Bijele Kuće iz inozemstva. Ovaj plan
europskim čelnicima objavljuje kako se upravo kroji nova američka
vanjska politika, kojoj statični birokrati EU-a imaju mnogo
razloga ne vjerovati.
Evo kako je oblikovan predsjednički plan: prvi je Bushov put izvan
SAD-a bio u Meksiko, na sastanak s novim čelnikom te države,
predsjednikom Vincenteom Foxom, 16. veljače.
Prvi čelnik druge države koji je posjetio Bijelu kuću bio je
kanadski premijer Jean Chretien.
Prvi europski čelnik koji je posjetio Bijelu kuću bio je britanski
premijer Tony Blair, 23. veljače. Za razliku od Njemačke, Francuske
i Rusije, Britanija nudi opreznu potporu američkoj raketnoj obrani
unatoč činjenici da se francusko i njemačko službeno mnijenje
protivi ovoj zamisli.
Niti jedan čelnik iz Njemačke, Francuske ili drugih zapadnih ili
istočnoeuropskih zemalja nisu na popisu skorih sastanaka, a nije ni
ikakav skori put predsjednika Busha preko Atlantika. Članice
NAFTA-e (Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini)- SAD,
Kanada i Meksiko - prve dobivaju prigodu razgledati Bijelu kuću.
Isti je plan imao i predsjednik Reagan - pobrinuti se za prijatelje
na sjevernoameričkom kontinentu. Zatim Britanija i 'poseban
odnos', dugotrajno angloameričko partnerstvo koje se, npr.,
iskazuje tako što američki i britanski vojni zrakoplovi zajedno
sudjeluju u pothvatu nad Irakom dok kontinentalni dio Europe -
Francuska i Rusija - na nju gledaju s neodobravanjem. Osim toga,
kada je Bush na tiskovnoj konferenciji 22. veljače kazao da
'Britanija i SAD imaju poseban odnos', ova je opaska zapažena.
Danas se neki pitaju zbog čega ne načiniti 'sjevernoatlantski
sporazum o slobodnoj trgovini', koji bi uključivao Veliku
Britaniju, čije je najveće tržište za izvoz SAD, njezin najbliži
saveznik? Pitanje je prilično relevantno jer je britansko javno
mnijenje podijeljeno i glede nastavka članstva u postojećoj EU i
glede toga odustati od funte u korist jedinstvene nove valute,
eura, koji bi trebao biti prihvaćen sljedećeg siječnja unutar 12 od
15 zemalja članica EU-a. Jedna od tri Britanca želi povlačenje iz
15-članog EU-a a mnijenje je još podjeljenije glede funte i eura.
Utjecajni euroskeptični londonski list 'Daily Telegraph' zalaže se
za reorganiziranu NAFTA-u koja bi uključivala i Britaniju.
Konzervativci su oštro podijeljeni glede članstva u EU-u. Bivša
premijerka, Margareth Thatcher, bila je pripravna održati govor
početkom ovoga mjeseca u sklopu kojega bi Britaniju pozvala na
izlazak iz EU-a, kojega je nazvala 'Bruxelleskom superdržavom.'
William Hague, konzervativni čelnik, nagovorio ju je da ne održi
govor. Ipak, ona će ga održati kad-tad. Ovoj se dami ne zapovijeda.
U ovom trokutu - SAD, Britanija i EU - u igri je i budućnost NATO-a
koji je tijekom Hladnog rata bio jamstvo zapadnoeuropske
sigurnosti od Sovjetskog Saveza. EU sada planira stvaranje snaga za
brzu intervenciju koje bi brojile 60.000 ljudi, do 2003. godine.
Snage bi bile spremne otići bilo gdje unutar EU-a ili drugdje kako
bi održavale mir ili rješavale lokalne sukobe. Nacionalna raketna
obrana napadana je unutar kontinentalnog dijela Europe, a napade je
predvodio EU. Ta protimba EU-a zabrinula je ministra obrane,
Donalda Rusmfelda koji je, na europskom sastanku u Muenchenu koji
je održan prije nekoliko tjedana, u svome govoru uspio izbjeći
spominjanje postojanja EU-a.
Prerano je da se kaže kakav će biti stav Bushove administracije
prema EU-u. Svakako postoji razlika između političke kulture
eurokrata, od kojih su gotovo svi ujedno i socijalni demokrati, i
Bushove administracije, posebice glede pitanja kao što su
trgovačka unionistička politika, cijena rada(...), kontrola
oružja, gospodarstvo slobodnog tržišta. Među čelnicima EU-a koji
se nalaze u Bruxellesu postoji latentno anti-američko raspoloženje
zbog njezina uspješnog kapitalističkog gospodarstva.
Prava kriza unutar EU-a dogodit će se kada će se 15 državnih
izaslanstva sljedeće godine sastati kako bi sastavili 'loi
fondamentale', ustav Europske Unije. Takav će dokument, kada ga
odobre zemlje-članice njihovu integraciju dovršiti kao
'Sjedinjene Europske Države'. To je fraza Aristidea Brianda,
francuskog ministra vanjskih poslova, koji je ovo osmislio prije
sedamdesetpet godina", piše Arnold Beichman.