USA-CSM 28. II. GLOBALNE INTEGRACIJE

usluge-Organizacije/savezi SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 28. II. 2001. Procjena globalne integracije "Globalizacija je postala najzlorabljenija riječ novoga stoljeća. I njezini zagovornici i protivnici iskrivljuju njezino značenje prilagođujući ga svojim probitcima. Zapravo, globalizacija za sobom vuče gustu mrežu međugraničnih odnošaja koji variraju od sasvim očitih - jedan je primjer egzotično voće koje kupujemo na tržnicama - do veoma diskretnih, kao što su mnijenja koja postaju raširena uvjerenja, i to kao rezultat do sada neviđenog buma interakcije među ljudima. Jedan od aspekata koji često nedostaje u rasprama glede globaliacije jest njezino mjerenje: Koliko je opsežna globalizacija? Koje su zemlje najglobaliziranije? Koja najmanje? Zašto? Rijetki pokušaji mjerenja razine globalizacije obično se oslanjaju na podatke koji se tiču međunarodne trgovine i ulaganja, a drugi aspekti globalne integracije se isključuju. Kako bi popunio ovu prazninu, časopis 'Foreign Policy' udružio se s A. T. Kearneyem i stvorio globalizacijski indeks, koji koristi razne indikatore - informacijske tehnologije, financija, trgovine, putovanja i osobne komunikacije, npr. kako bi izmjerili razine globalne integracije u 50 ključnih razvijenih zemalja i novih tržišta. Rezultati nude fascinantni trodimenzionalni pogled u prirodu, brzinu i opseg globalizacije. Pomniji uvid u potankosti pruža nam jake dokaze o tome da neki od najraširenijih pojmova koji se tiču globalne integracije zahtijevaju ponovna ispitivanja. Razmotrimo tek neke od naših zapažanja: Globalizacija i nejednakost u zaslužbi ne moraju uvijek ići jedna s drugom. Najglobaliziranije zemlje na svijetu ponose se većom jednakosti osobnih zaslužaba nego one manje globalizirane. Čak i među zemljama u razvoju, one koje su integriranije sa svojim susjedima (Madžarska, Poljska i Češka, npr.) često imaju pravednije sheme raspodjele osobnih zaslužbi od onih koje nisu jednako dobro integrirane (uključujući Argentinu, Kinu i Rusiju). Ovo otkriće nudi protučinjenicu onima koji tvrde da su zemlje u razvoju siromašne i nejednake zbog globalizacije, tvrdeći, umjesto toga da povijest, gospodarska politika, programi socijalne skrbi i politika naobrazbe mogu igrati važnu ulogu u oblikovanju raspodjele osobnih zaslužbi. Globaliziranije zemlje slobodnije su i manje korumpirane. Uz par iznimaka, zemlje koje imaju visoki globalizacijski indeks uživaju i veće političke slobode, kao što je to pokazalo godišnje ispitivanje građanskih sloboda i političkih prava (...). Slično, uspoređivanje Indeksa pojedinih zemalja s rezultatima ispitivanja (...) raširenosti korupcije u cijelom svijetu upućuje na to da su javni dužnosnici u globaliziranijim zemljama manje korumpirani od onih u zatvorenim gospodarstvima. Ne iznenađuje previše činjenica da globalizirana gospodarstva u svijetu nadilaze ostatak planeta kada je posrijedi razvoj informacijskih tehnologija. Međutim, razni indikatori uporabe i dostupnosti Interneta upućuju na to da među više i manje globaliziranim zemljama svijeta postoje i neke druge razlike u tom pogledu. Gospodarstva SAD-a, Kanade i Skandinavije, kao što su Finska i Švedska umnogome nadilaze druge napredne zemlje kada je u pitanju raširenost novih informacijskih tehnologija. U međuvremenu, globalizacija u mnogim zemljama koje su dio euro- bloka usporena je zbog činjenice da one zaostaju u razvoju Interneta. Najglobaliziranija gospodarstva obično su male zemlje za koje otvorenost znači pristup proizvodima, uslugama i kapitalu koji ne postoji u zemlji. Sićušni Singapur je najglobaliziranija zemlja svijeta, a slijede Nizozemska, Švedska i Švicarska. Singapur se ponosi velikom razvijenosti trgovine, protjekom kapitala a broj međunarodnih putnika koji godišnje prođe kroz tu zemlju triput je veći od njezina broja pučanstva.(...) Ta otkrića upućuju na činjenicu da je veliki dio raširenih pretpostavki u svezi globalizacije i dalje netočan. Iskreno, sile koje vežu zemlje uključuju i mnoge nad kojima vlade nemaju nadzor - globalno zatopljenje, širenje bolesti i porast međunarodnog kriminala, npr. No raspre koje traju glede relativnih zasluga globalne integracije imaju sasvim realne implikacije, i za zemlje kao i za ljude koji u njima žive. Vjerujemo da svi imaju najviše koristi kada se te rasprave manje oslanjaju na pretpostavke a više na činjenice", pišu Moises Naim, urednik i nakladnik časopisa 'Foreign Policy' i Paul A. Laudicina.