US - 6. VIII. IHT - AMERIKA I SVIJET

SJEDINJENE DRŽAVE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 6. VIII. 2002. Svijet se promijenio "Je li 11. rujan bio trenutak preobrazbe u međunarodnoj politici? Pomno čitanje nacionalne strategije predsjednika Georgea W. Busha sugerira da bi strateške posljedice mogle biti većeg dosega i trajnije no što skeptici dopuštaju. Ta strategija sluti na najširi preustroj vlade SAD-a od Drugog svjetskog rata. Rat protiv terorizma je počeo određivati ne samo Bushovu vanjsku politiku nego njegovo cijelo predsjednikovanje. U doba američke nadmoći odgovor na terorizam, ili točnije odgovor na opsesiju SAD-a prijetnjom terorizma, sada je središnja briga svih država. Vlade se posvuda pokušavaju nagoditi s neuobičajeno usredotočenom i sigurnom Amerikom. Briga glede mogućega napada na Irak i unilateralistički impulsi Washingtona tjeraju Europljane na preispitivanje osnova njihova odnosa s Amerikom. I Azijci su zabrinuti unilateralizmom SAD-a i Bushovom zaokupljenošću terorizmom. Dvojbe glede američkog predvodništva pojavljuju se u Japanu i Južnoj Koreji. Ni jedna od tih energetski ovisnih država ne želi rat na Srednjem istoku. Raste kinesko neraspoloženje kako širenje baza SAD-a u središnjoj Aziji svakim danom izgleda trajnije. Indonezijci Busha vide kao antimuslimana unatoč njegovih uvjeravanja u suprotno. Samo je lojalna Australija dala jasnu potporu američkom udaru na Irak.(...) Sigurnost granica, zaštita najvažnije nacionalne infrastrukture, obrana od oružja za masovno uništavanje i domaća borba protiv terorizma došli su na vrh planova sigurnosti u mnogim zemljama. Vojska SAD-a udvostručuje napore za razvijanje snaga, oružja i obavještajnih sustava za borbu protiv terorizma i smanjenje ranjivosti spram transnacionalnih prijetnji. Kuda Amerika krene, drugi će slijediti. Drskost 11. rujna ubrzala je tranziciju prema postmodernim vojnim snagama strukturiranim za mnogo veći raspon prijetnji nego tijekom Hladnog rata. Slične se promijene događaju u obavještajnim i pravosudnim zajednicama. 1991. je uporaba zapadnjačkih snaga protiv Saddama Husseina bila opravdana kao odgovor na njegovu invaziju Kuvajta. (...) No ne postoje čvrsti dokazi da je Bagdad bio umiješan u terorističke napade 11. rujna, a Irak nije ni prva zemlja koja je zanemarila rezolucije Vijeća sigurnosti. Saddamov dossier kršenja ljudskih prava, iako strašan, nije mnogo gori nego onaj desetaka drugih tirana i razbojnika. Samo posjedovanja oružja za masovno uništavanje u prošlosti nije bio dovoljan razlog za intervenciju. Osim ako Bush ne može stvoriti uvjerljivu optužbu da je Saddam jedinstveno opasan, iračko svrgavanje silom poslalo bi snažnu poruku da je snaga pravo i da Sjedinjen Države same određuju pravila igre. To bi bilo odbacivanje pravila koja su upravljala ponašanjem u međunarodnim odnosima prošlih pola stoljeća.", piše Alan Dupont.