DE-US-haag-Vlada-Diplomacija-Organizacije/savezi-Sudovi nj 13. VII. DPA: washington prvi puta nije presjekao spor NJEMAČKADPA13. VII. 2002.SAD prvi puta nije jednostavno presjekao spor svojim odbijanjem međunarodnih pravila"Prvi puta
otkada je George W. Bush preuzeo predsjedničku dužnost, SAD nisu jednostavno presjekle odmjeravanje snaga oko međunarodnog sporazuma. Umjesto blanko-amnestije za američke građane pred Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, Amerikanci su se zasada zadovoljili imunitetom, ograničenim na godinu dana. Neki smatraju takav rasplet dvojbenim a američko ministarstvo vanjskih poslova nedvojbeno prihvatljivim kompromisom dok snažna frakcija konzervativnih pristaša američkog predsjednika drži da takvo rješenje predstavlja neoprostiv poraz supersile.'Željeli smo da Bijela Kuća ostane neumoljiva', požalio se u uvodniku Wall Street Journal. Sporazum o utemeljenju MKS-a prvi je sporazum u povijesti koji drsko prisvaja nadležnost nad državama-nepotpisnicama te zato predstavlja povredu međunarodnog prava, napominje autor uvodnika. Posrijedi je odjek dominantnog stava u desnom spektru vladajuće republikanske stranke, koju početkom studenog očekuju teški izbori za Kongres.
NJEMAČKA
DPA
13. VII. 2002.
SAD prvi puta nije jednostavno presjekao spor svojim odbijanjem
međunarodnih pravila
"Prvi puta otkada je George W. Bush preuzeo predsjedničku dužnost,
SAD nisu jednostavno presjekle odmjeravanje snaga oko međunarodnog
sporazuma. Umjesto blanko-amnestije za američke građane pred
Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, Amerikanci su se zasada
zadovoljili imunitetom, ograničenim na godinu dana. Neki smatraju
takav rasplet dvojbenim a američko ministarstvo vanjskih poslova
nedvojbeno prihvatljivim kompromisom dok snažna frakcija
konzervativnih pristaša američkog predsjednika drži da takvo
rješenje predstavlja neoprostiv poraz supersile.
'Željeli smo da Bijela Kuća ostane neumoljiva', požalio se u
uvodniku Wall Street Journal. Sporazum o utemeljenju MKS-a prvi je
sporazum u povijesti koji drsko prisvaja nadležnost nad državama-
nepotpisnicama te zato predstavlja povredu međunarodnog prava,
napominje autor uvodnika. Posrijedi je odjek dominantnog stava u
desnom spektru vladajuće republikanske stranke, koju početkom
studenog očekuju teški izbori za Kongres.
Vjerojatno je i zbog toga američki veleposlanik pri UN John
Negroponte govorio o 'prvom koraku', zaprijetivši ozbiljnim
konzekvencama ako MKS ikada pokuša uhititi kojeg Amerikanca.
Nakon kompromisa i dalje vrijedi poznato načelo: SAD neće dopustiti
da njihova moć i suverenitet budu potkresani. MKS pak predstavlja
školski primjer takvog kresanja. Pokušaji utemeljenja
međunarodnog pravosudnog sustava ocijenjeni su kao opasnost
uslijed koje bi Washington mogao izgubiti pravo da slobodno
odlučuje o svojoj sudbini. Smatra se da je ta opasnost to veća što su
SAD nakon završetka hladnog rata postale dominantnom svjetskom
silom koja ima na suprotnoj strani brojne protivnike i zavidnike.
Pentagon je kao realni horror-scenarij skicirao predodžbu po kojoj
bi male države mogle podići politički motivirane optužnice protiv
vojnika i mirovnih postrojbi iz SAD. Drugi pak - poput glavnog
tajnika UN Kofija Annana - smatraju da je mogućnost da se tako nešto
desi vrlo mala. Prilikom posjeta Washingtonu, predsjednik
Europskog parlamenta, Irac Pat Cox, govorio je o 'hipersili, hiper-
sklonoj vrijeđanju'.
Za Bushova predsjednikovanja SAD su se služile popisom
međunarodnih pitanja kao da je riječ o jelovniku. Washington je
spreman na kompromis samo ako su američki interesi osigurani. U
opticaju je bilo u američkom ministarstvu vanjskih poslova skovano
geslo o 'multilateralizmu... a la carte'. Takvu ocjenu potvrđuje
dug niz primjera. SAD su jedina među 178 zemalja-potpisnica, koja
je bojkotirala provedbu Sporazuma iz Kyota o zaštiti klime iz 1997.
g. Amerikanci su jednostrano razvrgnuli sporazum o zabrani
proturaketnih obrambenih sustava, koji su 1972. g. sklopili s
Moskvom. Bilo da je riječ o međunarodnom sporazumu za zabrani
biološkog oružja ili o sporazumu o uništenju mina - SAD su uvijek
pronalazile dlaku u jajetu.
U SAD nisu baš svi sretni zbog toga. U liberalnim je krugovima takav
stav počeo izazivati sve veću nelagodu. New York Times je to sažeo
sljedećim riječima: Amerika se nalazi u istodobno jakoj i ranjivoj
poziciji supersile i objekta neprijateljstva i nepovjerenja. 'U
takvom je novom okružju Bushov kabinet očigledno u iskušenju da sve
napravi sam i da izbjegne svaki međunarodni projekt koji SAD ne mogu
u potpunosti kontrolirati'. U sporu oko MKS-a Washington je
bezobzirno ugrozio misije očuvanja mira, kritizirao je NYT. Za
globalno je pak vodstvo potrebno nešto više od odlučnog djelovanja
i vizionarskih izjava, napominje taj list: 'U nastojanjima oko
međunarodne suradnje Washington mora biti vođa a ne čimbenik
smetnje'", prenosi na kraju priloga Herbert Winkler.